Avokado Avokado sadrži nezasićene masti koje ulaze u kategoriju zdravih masti, a istraživanja su pokazala da je avokado izvrstan za osjećaj sitosti, a pritom ne deblja.

Tunjevina sadrži nezasićene masti koje ne podižu razinu kolesterola te dragocjene vitamine koji su bitni za naše zdravlje.

Većina ljudi izbjegava crveno meso, ali ono sadrži jednostruko nezasićene masti koje se nalaze i u maslinovom ulju.

U prehrambenom smislu dijelimo ih na dobre ili nezasićene masti i loše ili zasićene masti.

U svinjskom mesu, kao i mesu peradi, nalaze se višestruko nezasićene masti (dobre masti), dok goveđe meso, teletina i janjetina, tj. meso životinja preživača sadrži zasićene masti, koje nisu loše, ali ih treba s mjerom unositi u organizam i ne pretjerivati.

Osnovu takve prehrane trebalo bi činiti voće i povrće, nezasićene masti, nemasno meso, žitarice te prirodni voćni sokovi.

Mnogo je režima prehrane koji se preporučuju oboljelima, jedan od poznatijih je i tzv. Swankeova dijeta koja izbjegava nezasićene masti i ulja.

NEZASIĆENE MASTI, koje popularna literatura često naziva i zdravim mastima, dijelimo na jednostruko i višestruko nezasićene.

Preporučuju se jednostruko i višestruko nezasićene masti dok zasićene masne kiseline treba izbjegavati.

U prirodi ima više od 150 vrsta masnih kiselina a s obzirom na zasićenost veze ugljika s drugim atomima razlikujemo zasićene i nezasićene masti.

Nezasićene masti nadalje mogu biti jednostruko nezasićene i višestruko nezasićene.

- jednostruko i višestruko nezasičene masne kiseline, masti koje na sobnoj temperaturi ostaju tekuće (maslinovo, suncokretovo, repičino ulje), iako neke od njih možemo hidrogenizirati da otvrdnu (proizvodnja margarina); - nezasićene masti od riba, guske i patke.

Šalica badema od oko 142 g sadrži gotovo 80 g masti od kojih na zasićene otpada samo 6,2 g, a sve ostalo su nezasićene masti.

Avokado sadrži jednostruko nezasićene masti koje se nazivaju dobrim mastima i pomažu u snižavanju lošeg kolesterola te sprječavaju razvoj bolesti srca.

Ako je povezanost stvarna i uzročna, je li specifična za maslinovo ulje ili se odnosi općenito na jednostruko nezasićene masti?

Osnovne vrste masnoća su zasićene, jednostruko nezasićene i višestruko nezasićene masti, piše she.hr

Većina kalorija u avokadu potječe od masnoća, no skoro dvije trećine, točnije 59 posto ukupnog sadržaja masnoća u avokadu su jednostruko nezasićene masti (kao i one u maslinovom ulju) koje povoljno djeluju na zdravlje.

Treba birati i hranu koja sadržava nezasićene masti, poput maslinovog ulja.

Dr. Buvig je otkrila da kada se kombiniraju laneno ulje, koje ima elektronima bogate nezasićene masti, i mladi kravlji sir, koji je bogat sulfur proteinom, kemijska reakcija koja nastaje čini da ulje bude rastvorljivo u vodi i lako absorbirano u staničnu membranu.

Otkrit ćete novi ugodan okus u vašoj hrani; to će vam donijeti i nove hranjive tvari, uključujući i esencijalne jednostruko nezasićene masti, fitokemijske hranjive tvari i bjelančevine.

Zdrava prehrana - hrana u kojoj prevladavaju nezasićene masti i ulja (maslinovo ulje), mnogo voća i povrća, konzumiranje pretežno bijelog mesa (piletina) i barem 2 obroka ribe tjedno po mogućnosti plave.

Nezasićene masti Nije u potpunosti jasno zašto, ali misli se da " dobre " masti u orasima, mononezasićene i polinezasićene masti, snižavaju loš kolesterol.

Sekundarna hrana koja je također jako važna su Ugljikohidrati (Int. kruh, riža, pašta) i nezasićene masti (maslinovo, bućino i laneno ulje) Sekundarna hrana je također bitna ali se uzima u ograničenim količinama u određeno vrijeme koje ću naknadno objasniti.

Kikiriki i ulje od njega sadrže uglavnom nezasićene masti koje smanjuju razinu kolesterola u krvi.

Pistacije sadrže nezasićene masti koje smanjuju razinu lošeg kolesterola, a povećavaju razinu dobrog kolesterola.

Često korištene višestruko nezasićene masti tipa omega 6, kao što je kukuruzno ulje, predstavljaju opasnost za dobivanje raka.

Jednostruko nezasićene masti, tip koji prevladava u maslinovom ulju, pomažu u sprječavanju raka.

U svakodnevnoj prehrani prednost moraju imati nezasićene masti (50 posto od ukupnog unosa masti), koje se lakše probavljaju, ne opterećuju žuč i crijeva.

Zavisno o kemijskom sastavu razlikujemo zasićene masti i nezasićene masti.

Isto tako je i sa mastima, neophodne su, samo treba birati nezasićene masti umjesto zasićenih.