Do kraja ove školske godine, u ožujku, travnju i svibnju, članovi će Odjela ponuditi osječkim školama na izbor neku od 12 tema vezanih za povijest hrvatskoga jezika, ulogu i razvoj pisma, slavonski dijalekt, slavonsku leksikografiju i frazeologiju, novotvorenice, proširivanje rječničkoga blaga te iskazivanje moći i manipulacije u javnom jeziku.

Od štokavskih dijalekata Hrvati se u načelu služe sa sva četiri podrijetlom zapadnoštokavska dijalekta, a to su slavonski dijalekt kojim govore samo Hrvati, zapadni dijalekt kojim većinom govore Hrvati i ponešto Bošnjaci u zapadnoj Bosni, istočnobosanski dijalekt kojim se služe Hrvati i Bošnjaci te novoštokavski jekavski dijalekt koji rabe Hrvati na više terena i osobito na širem dubrovačkome području, ali i drugi južnoslavenski narodi koji se služe sličnim ijekavskim poddijalektima.

Govori toga idioma, zaključuje autor, već se od srednjovjekovlja nalaze na krajnjem sjeveroistoku hrvatskoga jezika, odnosno na sjeverozapadu štokavskoga narječja srednjojužnoslavenskoga dijasistema, a to znači da su periferno smješteni i da imaju značajke rubnosti, one koje slavonski dijalekt povezuju s čakavcima i kajkavcima.

Slavonskim arhaičnim šćakavskim dijalektom u načelu govore samo Hrvati, govori slavonskoga dijalekta još se od srednjovjekovnoga razdoblja nalaze na krajnjem sjeveroistoku hrvatskog jezika, to jest nalaze se na sjeverozapadu štokavskoga narječja srednjojužnoslavenskoga dijasustava, a to znači da su oni periferno smješteni i da imaju značajke rubnosti, značajke koje slavonski dijalekt kao i druge zapadnoštokavske dijalekte povezuju s čakavskim i osobito kajkavskim narječjem.

Taj se autohtoni slavonski dijalekt još naziva i posavskim govorom, a u narodu se popularno zove šokački.

članice Katedre realiziraju nastavu iz sljedećih kolegija: Povijest hrvatskoga književnoga jezika, Hrvatska dijalektologija, Povijest hrvatskoga gramatičkog sustava, Slavonski dijalekt, Kajkavsko narječje, Povijest hrvatskoga jezika, Hrvatska dijalektologija, Jezik starih slavonskih pisaca, Staroslavenski jezik, Staroslavenski jezik i hrvatsko glagoljaštvo, Filozofsko-simbolički ustroj glagoljskoga pisma, Ćirilometodska baština u hrvatskoj kulturi 19. stoljeća, Slavenska pisma

Prvi je u knjizi opisan slavonski dijalekt (str. 31 - 49), koji se govori najvećim dijelom u Slavoniji.

Očekujemo do sljedeće Šokačke riči objavljivanje novoga Zbornika radova Znanstvenoga skupa Slavonski dijalekt, održana 26. i 27. studenoga 2004. u Vinkovcima. a sudeći po izlaganjima za očekivati je kako će opsegom i kakvoćom biti zapažen u hrvatskomu znanstvenomu javnom mijenju.

Velika je uloga ovih budućih učitelja u njegovanju nematerijalnih vrijednosti, a jedna od njih je svakako slavonski dijalekt.

Slavonski dijalekt u narodu je poznat kao šokački, pa je ime zbornik dobio po tom pučkom nazivu dijalekta.

Zapadni je dijalekt ikavski, a samo je slavonski dijalekt mješovit s različitim refleksima jata.

Sam je slavonski dijalekt glavninom podijeljen u dvije zone, posavsku na jugu i podravsku na sjeveru.

Objavljivanjem Zbornika radova Znanstvenoga skupa Slavonski dijalekt na CD-ROM-u željeli smo koristiti i iskoristiti prednosti računalne tehnologije i toga tipa izdanja te olakšati čuvanje staroga na nov način, primjeren vremenu u kojemu živimo.

Stoga je središnje mjesto novoutemeljene manifestacije županijskoga ZAKUD-a, održane 14. studenoga 2003. u Vinkovcima, imao Znanstveni skup Slavonski dijalekt s posebnim naglaskom na mjesnim govorima vinkovačkoga i županjskoga kraja u kojemu su sudjelovali znanstvenici, uglavnom jezikoslovci Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te Filozofskoga fakulteta Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku: Marko Samardžija, Ljiljana Kolenić, Marija Znika, Anica Bilić, Bernardina Petrović, Sanja Vulić, Milica Lukić i pjesnik Drago Štambuk.

Kako slavonski dijalekt dijelom seže i u susjednu Mađarsku, njegov suodnos s književnošću prezentiraju gosti s Filozofskoga fakulteta Sveučilišta iz Pečuha, Stjepan Blažetin govoreći o Hrvatskoj dijalektalnoj poeziji u Mađarskoj od 1945. do danas te Janja Prodan izlažući u usmenoj tradiciji, a pridružuje im se i tema Sanje Vulić (Zavod za lingvistička istraživanja Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu) Jezične značajke u književnim djelima šokačkog pisca iz Mađarske Miše Jelića.

U okviru kolegija ' Slavonski dijalekt i Zavičajni idiom ' izučavaju jezične vrednote slavonskih govora, a više puta je njihova skrb za ovu krhku baštinu bila i nagrađivana.

Slavonski dijalekt stavljen je u suodnos i sa stranim jezičnim sustavima te promatran u kontekstu teorije i prakse prevođenja u izlaganju Vladimira Karabalića (Filozožski fakultet u Osijeku) pod naslovom Kako prevoditi književnost na dijalektu.

Osim dijalektološkoga osvjetljivanja šokačkih govora, u izradbi projekta manifestacije ŠOKAČKA RIČ i oblikovanju programskih smjernica težila sam multidisciplinarno pristupiti slavonskom dijalektu i pripadajućim mu govorima, stoga je Znanstveni skup Slavonski dijalekt, što se održao u Vinkovcima 26. i 27. studenoga 2004, uz jezičnu sekciju s naglaskom na posavskom poddijalektu, proširen još i književnom sekcijom Hrvatska štokavska dijalektalna književnost, kako bi se istaknuo odnos slavonskoga dijalekta i knjizevnosti.

Na skupu je sudjelovalo dvadesetak znanstvenika, što svjedoči o živom interesu hrżatske znanosti za slavonski dijalekt.

Književnom sekcijom osvijetljen je slavonski dijalekt u književnim djelima, ponajprije vinkovačkog kruga.

Loretana Despot (Filozofski fakultet u Osijeku) donosi sintetski pogld na Slavonski dijalekt u pisaca 18. stoljeća kada Slavonija započinje svoje prve književne korake.

Narječje je klasifikacijom podijeljeno na dijalekte kao što su nenovoštokavski arhaični šćakavski slavonski dijalekt, zapadni novoštokavski ikavski dijalekt, nenovoštokavski ijekavski šćakavski istočnobosanski dijalekt, novoštokavski (i) jekavski istočnohercegovačko-krajiški dijalekt, nenovoštokavski ijekavski zetsko-južnosandžački dijalekt, novoštokavski ekavski šumadijsko-vojvođanski dijalekt, nenovoštokavski ekavski kosovsko-resavski dijalekt i vlahijska oaza.

Prvi je takav znanstveni skup kao središnju temu imao Slavonski dijalekt s posebnim naglaskom na mjesnim govorima vinkovačkoga i županjskoga kraja.

Središnji dio je znanstveni skup Slavonski dijalekt, s dvadesetak sudionika, uglavnom iz Vinkovaca, Osijeka i Zagreba

Studenti Učiteljskog fakulteta imaju i posebne kolegije Slavonski dijalekt i Zavičajni idiom u okviru kojih provode jezična istraživanja slavonskih govora.

Šokačku rič 6 otvorio je u petak, 14. studenoga, pozdravnim govorom predsjednik Zajednice kulturno-umjetničkih djelatnosti Vukovarsko-srijemske županije dipl. ing. Andrija Matić, a potom je uslijedila promocija Šokačke riči 5, zbornika radova Znanstvenoga skupa Slavonski dijalekt, održanoga 2007. Recenzentica zbornika prof. dr. sc. Ljiljana Kolenić minuciozno je predstavila njegov sadržaj, izložila svoju recenziju te zaključila: »Na opće zadovoljstvo " šokačkologa ", hrvatski se šokački govori dobro čuvaju i posvećuje im se dostojna pozornost i ljubav, ponajviše zahvaljujući vinkovačkoj Zajednici kulturno-umjetničkih djelatnosti, upravo čelnom čovjeku inž. Andriji Matiću i osmišljavateljici skupa, dr. sc. Anici Bilić.« Dakako treba zahvaliti recenzentici na pohvalnom govoru te dodati pohvalu njezinu udjelu kao i svih drugih sudionika bez čije suradnje ne bi bilo moguće postići ciljeve i ostvariti programske zadatke manifestacije Šokačka rič.

U prvom dijelu Znanstvenoga skupa Slavonski dijalekt, održanom u popodnevnim satima toga petka, izlaganja su bila koncentrirana na temu Inojezičnih međuprožimanja u slavonskom dijalektu: Inojezični leksik u petrovaradinskom lokalnom govoru bila je tema izlaganja prof. dr. sc. Jasne Melvinger iz Petrovaradina, ujedno i laureatkinje Šokačke riči, nakon koje su uslijedila izlaganja prof. dr. sc. Josipa Užarevića (Filozofski fakultet, Zagreb) Novi akut u tuđicama (na primjerima iz gundinačkoga govora), doc. dr. sc. Orsolye Žagar-Szentesi (Filozofski fakultet, Zagreb) Slavonski jezični prostor iz hungarološkog aspekta, doc. dr. sc. Živka Gorjanca (Baja) Germanizmi i hungarizmi u santovačkome šokačkom govoru i Nikole Tuteka, prof. (Budimpešta) Turcizmi u hrvatskom i mađarskom jeziku usporedna studija.

Rad druge sekcije Slavonski dijalekt s naglaskom na poddijalektima započeo je atraktivnim nastupom dr. sc. Marije Znika, više znanstvene suradnice (Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb) s temom Svatovi prinosi dijalektnoj leksikografiji, potom izlaganjem doc. dr. sc. Sanje Vulić (Hrvatski studiji, Zagreb) Iz današnjega govora šokačkih Hrvata u Rekašu u Rumunjskoj, koja nas uvijek iznenadi novom temom unutar problematike hrvatskih govora u dijaspori te izlaganje mr. sc. Emine Berbić-Kolar (Slavonski Brod) Čajkovački govor, temeljeno na konkretnom mjesnom govoru.

Kako je zbog teške bolesti bio spriječen preuzeti nagradu, u njegovo je ime nagradu preuzeo urednik HRT Radio Osijeka Davor Lončarić, te zahvalio prigodnim govorom, uz ostalo i riječima: »Upravo u emisiji Ritam Šokadije, koja se na valovima HRT Radio Osijeka može slušati od 2002. godine, došla je do izražaja Paurićeva zaljubljenost u tamburašku glazbu, narodne običaje, tradiciju i slavonski dijalekt te u svakoj emisiji punim žarom nastoji unaprijediti kulturno bogatstvo Slavonije i Baranje posebno vodeći računa o ljepoti slavonske glazbe i slavonske riječi.« Kako nas je Darko Paurić u siejčnju 2009. zauvijek napustio, želimo izreći još jednom veliko hvala uz posljednji pozdrav.

Subota, 15. studenoga, drugi dan Šokačke riči 6 bio je ispunjen radom sekcije Slavonski dijalekt u književnosti i scenskoj umjetnosti te izlaganjima: Fonologija Došenove Jeke planine izv. prof. dr. sc. Anđele Frančić i Marine Jurčević (Filozofski fakultet, Zagreb), Imeničke (novo) tvorenice sufiksom uša u jeziku Matka Peića prof. dr. sc. Marka Samardžije i Tatjane Pišković, znanstvene novakinje (Filozofski fakultet, Zagreb), Govori li Kozarčeva Tena slavonski? prof. dr. sc. Sande Ham (Filozofski fakultet, Osijek), Kolokacijske sveze u Teni Josipa Kozarca doc. dr. sc. Bernardine Petrović (Filozofski fakultet, Zagreb), Lik Šokice u pripovijetkama Josipa Kozarca mr. sc. Vladimire Rezo, asistentica (Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb), Namjerna rečenica u Listovima iz Slavonije Isidora Kršnjavoga asistentice Jadranke Mlikota (Filozofski fakultet, Osijek), Slavonski dijalekt u suvremenom dramskom stvaralaštvu prof. dr. sc. Ljiljane Kolenić i Nine Mance (Filozofski fakultet, Osijek), Slavoničnost pjesništva Vanje Radauša znanstvene suradnice dr. sc. Anice Bilić (Centar za znanstveni rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Vinkovci) i Elementi slavonskoga dijalekta u stvaralaštvu Vlaste Markasović Marine Pilj Tomić, prof. (Osijek).