Stoga, Turistička zajednica Grada Supetra kao jedan od pokretača i idejnih začetnika ovog festivala raspisuje natječaj za prijavu radova čakavske poezije, prema slijedećim uvjetima i poziva sve autore s Brača da se dostavom svojih radova prijave na natječaj:

To najnovije izdanje večeri čakavske lirike najavljuju za večeras u MMD Gradske knjižnice s početkom u 18 sati.

Najznačajnija kulturna manifestacija u Preku ove je godine Večer čakavske poezije Brižićevi Dvuori proslavila je svečano 20 rođendan.

Također, Katedra od 2008. godine organizira »Čakavske susreti va Kostreni«, a već dvije godine u sklopu Katedre djeluje i glumačka skupina.

Za sve ostale informacije, molimo Vas da se javite u Turističku zajednicu Grada Supetra na telefon 630 900 ili na mob. 091 1 630 551. Radujemo se druženju s Vama na 2. Festivalu čakavske riči Štefe Pulišelić u kolovozu u Škripu

Najistaknutiji ženski glas čakavske suvremene poezije, pjesnikinja Nada Galant govorit će nam o najnovijoj zbirci Uozlji d. o. o. koja je nagrađena kao rukopis Nagradom Mate Balote, te je nedavno objavljena i kao knjiga.

Na čakavskom narječnom pod-ručju štokavski su lekcionari, međutim, postupno potiskivali čakavske.

15. smotra čakavske poezije učenika osnovnih škola Splitsko-dalmatinske županije Ča more judi održana je u Nečujmu na Šolti 26.4.2013. Na smotri je sudjelovala naša učenica A ntea Jerčić (5. r) sa svojom pjesmom Podne i mentoricom Majom Ćapin.

Zbirka koja je izašla povodom već tradicionalnog Festivala čakavske riči Štefe Pulišelić, koji se događa svake godine krajem kolovoza u Škripu, objedinila je mlade čakavske pjesnike iz Pučišća, Postira, Selaca, Škripa, Milne... Mlade pjesnikinje Magdalena i Ivona, čitale su svoje osnovnoškolske pjesme, ali i pjesme spjevane u zrelijoj dobi, Katarina stihove svoje Nikoline, a Maja i Vesna pjesme učenika osnovne pučiške škole.Tonija je predstavila mladog čakavskog pjesnika Pjera Mirića.

Prisjetili smo se i sjajne pjesnikinje i čakavske mentorice Neve Kežić koja je odgojila generacije mladih čakavskih pjesnika.

Sa ciljem očuvanja naše bročke čakavske riči, u sklopu ovogodišnjeg festivala, točnije u subotu 27. kolovoza 2011. g. održati će se/Večer novih autora/tijekom koje nam je želja afirmirati autore koji pišu čakavsku poeziju i predstaviti ih brojnoj publici koju i ove godine željno išćekujemo.

Govoreći njegove i svoje pisme su Galeriju Rendić i brojne ljubitelje čakavske riči ispunili ljubavlju i nostalgijom i ostavili nadu da če se bračka rič čuti još dugo.

Rajka Jurdana-Šepić, doktorica znanosti, fizičarka i astrofizičarka, pjesnikinja i čuvarica čakavske jezične baštine, stalno nasmijana, puna entuzijazma i dobre, pozitivne energije, optimist s pokrićem, uvijek iznova zasukat će rukave pa nas tako i ove godine, sa skupinom svojih kolega i njihovom udrugom Zlatni rez vodi u jubilarni 10. Festival znanosti.

Nadalje, priča direktorica, u ljetnim mjesecima u Kukljici će se po sedamnaesti put održati Večer čakavske poezije.

Zbog čega HTV uporno ignorira čakavske pjevače?

Biletić je naglasio da je predstavljanje knjige ujedno i ovogodišnje izdanje Prve čakavske lige, koja jednom godišnje promovira najbolje iz istarske čakavske kulture.

Osobito je zainteresirana za jezik i književnost Hrvata u dijaspori, za tvorbu riječi u različitim idiomima, posebice u dijalektologiji, za komparativna istraživanja iz područja tvorbe riječi koja obuhvaćaju različite hrvatske mjesne govore u domovini i u dijaspori, za pitanja čakavske i hrvatske štokavske dijalektologije u cjelini, čakavske leksikografije, dijalekatne književnosti, za pitanja etnolingvistike, posebice za prikupljanje i analizu pučkih blagdanskih imena, te za jezik hrvatskih pisaca kroz stoljeća.

Proučavao je čakavske mjesne govore, fonološka i morfološka pitanja u čak. narječju, a posebice čak. akcentuaciju (Dvoakcenatski sistem u hrvatskom ili srpskom jeziku, 1957; O kanovačkom akcentu u Hrvatskoj, 1957).

Hvalevrijedna manifestacija završila je prigodnim ručkom u restoranu Martinis-Marchi, a ravnatelj Ivan Tokić pobrinuo se da svi prisutni dobiju primjerak Zbornika čakavske poezije s ovogodišnjeg 12. pjesničkog susreta mladih čakavaca.

Tentor pak pod naslovom O dubrovačkom jeziku s leksičke strane nastoji na temelju leksika pokazati da je dubrovački govor nešto posebno: on nije ni danas isto, što je hercegovački govor, da i u najstarijim dubrovačkim spomenicima ima i nehercegovačkih osebina, te da je krivo mišljenje, da je ikad posto-jao nekakav kineski zid, koji bi dijelio sve t. zv. čakavske i štokavske osebine, a to su za vrijeme pojavljivanja ovoga priloga prilično smjele tvrdnje.

U obrazloženju komisija ističe kako Ritoša na vrlo zanimljiv i originalan način spaja folklornu tradiciju svojeg zavičaja, Istre, s duhovnim sadržajem čakavske lirike.

U čakavske latinične tekstove sve češće ulaze štokavski elementi što će smanjivati razliku između sjeverozapadnoga i jugoistočnoga hrvatskoga jezičnog kompleksa.

Na znam kako je netko imao hrabrosti ovako na brzinu ukloniti biste najpoznatijih istarskih pjesnika, koje su ovdje postavljene još 1974. godine, rekla nam Nada Galant, književnica i voditeljica žminjske knjižice, koja se nalazi u prizemlju Čakavske kuće.

Skromno se nadamo da se ono što smo zajedničkim angažmanom i vođeni iskrenom željom da se 100. obljetnica rođenja legende našega otoka obilježi Festivalom čakavske riči u njegovom rodnom Škripu, svidilo barba Štefi negdi gori, i da su onih par kapji dažja na kraju programa bile njegovih očiju blagoslov....

Na kraju ovog divnog i emotivnog događaja, u ime organizatora Narodne knjižnice u Supetru, Turističke zajednice Grada Supetra i OŠ Pučišća, zahvaljujem se svima koji su na bilo koji način podržali ovaj festival i pomogli u njegovom ostvarenju - Županiji Splitsko dalmatinskoj, Gradu Supetru, domaćinu manifestacije Centru za kulturu otoka Brača i Muzeju otoka Brača, Osnovnoj školi " Pučišća ", posebno cijeloj šjor Štefinoj obitelji, obiteljima Salamunović i Radojković iz Škripa na pomoći i domaćinstvu, svim sudionicima i svima Vama koji ste svojim dolaskom podržali 1. Festival čakavske riči Štefe Pulišelić za kojeg sada sa sigurnošću možemo reći da će postati tradicionalan.

Nagrada se dodjeljuje proznom ili pjesničkom tekstu na čakavštini, na istriotskom dijalektu, rukopisu na našem književnom ili drugom stranom jeziku, koji autentično izražavju posebnosti istarskog podneblja ili se u publicističko - znanstvenom uratku bave jezikom, vremenom i prostorom tradicijske čakavske kulture.

U petak u osan i po navečer Večer je čakavske poezije, finale u kartama i finale na male branke.

Dobrodošlicu su Mikovcima zaželjeli podmladak NK Pomorac zvan Morčići, kostrenske mažoretkinje i klinci iz DV Zlatna ribica, a u službenom dijelu dočeka i načelnik Općine Kostrena Miroslav Uljan, te članovi Dramske grupe Čakavske katedre Kostrena.

16. večer čakavske poeziju organizirali su Udruga Krijanca i TZ Općine Kukljica, uz potporu Zadarske županije i Turističke zajednica Zadarske županije.

Predstavljanju knjige i ugodnom druženju pridonijele su učenice 3. razreda, članice školske čakavske skupine Ida, Ivana i Nika koje su uz pomoć voditeljice čakavske skupine Marijane Barac Tomić odjenule narodnu nošnju i recitirale čakavske pjesmice. (A.