Biskup Glavinić 1695. piše sa zadovoljstvom kako se u župnoj crkvi Sv. Bernardina služi misa na hrvatskom (staroslavenskom) jeziku na radost puka.

Unutar crkve se nalaze freske koje potiču iz 11. st. kada je ovo mjesto bilo domaćin prve škole i knjižnice na staroslavenskom jeziku, a cijelo područje je pod zaštitom UNESCO-a.

Posebno ga je zanimala tradicija liturgije na staroslavenskom jeziku i glagoljaško pisma kao kulturni identitet i specifikum ovih krajeva.

Preko Une također je postajala župna Crkva Sv. Stjepana izgrađena u spomen Stjepana kralja, a župom je upravljao Mirko Biondić za kojeg pisac kaže da je služio misu na ilirskom (staroslavenskom) jeziku, knjige za propovijedi da ima hrvatske.

Čitavo misno slavlje se glagoljalo pjevalo i molilo na staroslavenskom jeziku hrvatske redakcije, uključujući i Viruju (Vjerovanje) onako kako su od stoljeća sedmog molili i pjevali naši stari.

Danas veliki mješoviti zbor župe Gospe Fatimske na Škrapama ima 60 članova, a izvodi jednoglasne, višeglasne, koralne mise i skladbe na hrvatskom, latinskom i staroslavenskom jeziku domaćih i stranih autora.

Iz tih razloga je i svoju zlatnu misu ove nedjelje u Zaglavu koncipirao na staroslavenskom jeziku i intonirao glagoljaškim napjevima što su važili onom jedinstvenom povlasticom našem narodu u okrilju cijelog zapadnog kršćanstva pri bogoslužju na svome jeziku u pretkoncilskim vremenima.

U njoj su sveta braća, Ćiril i Metod, nadbiskup Srijema, u 9. stoljeću, papi Hadrijanu II. na odobrenje donijeli bogoslužne knjige pisane glagoljicom na staroslavenskom jeziku.

U Velom Ižu je predvodio glagoljašku misu, dijelovi koje su se pjevali na staroslavenskom jeziku drevnim domaćim pučkim napjevima.

Zbor izvodi jednoglasne, višeglasne, koralne mise i skladbe na hrvatskom, latinskom i staroslavenskom jeziku domaćih i stranih autora.

Glagoljica dolazi od riječi glagoljati što na staroslavenskom jeziku znači pisati tj. grafički govoriti.

U petak je u Čakavskoj kući u Žminju predstavljena zbirka pjesama« Mučno srce mirin »Stefani Križanac, a u subotu je odigrana kazališna predstava Teatra Naranča« Zaljubljeni Pipo »: U nedjelju je sve započelo u 9,00 sati okupljanjem ispred Čakavske kuće, te podizanjem zastave Čakavskog sabora i prigodnim programom uz sopele na tanko i debelo, i istarske narodne plesove, u 10,00 sati je započela sveta misa na staroslavenskom jeziku, da bi se u 11,00 započelo sa programom recitatora i pjesnika.

Bilo bi najbolje CS preusmjeriti na članak o staroslavenskom jeziku, a isti preimenovati - oboje je u osnovi isto.

Naime, kada govorimo o staroslavenskom jeziku mislimo na crkvenoslavenski jezik i to je u slavistici općeznano.

Poseban gost koncerta bio je Ćirilo-Metodov kor iz Zagreba koji je na staroslavenskom jeziku izveo četiri skladbe: Zdravo Marijo Ivana p.

U bogatoj ostavštini opatije Sv. Jakova nalazimo i misal na staroslavenskom jeziku.

Oni će napjeve u izboru muzikologa Ivana Pavačića zapjevati na staroslavenskom jeziku.

Već u ranim jutarnjim satima slavlje je počelo pobožnošću križnog puta, misama na mađarskom, njemačkom i staroslavenskom jeziku.

Prije porinuća ribaricu je u obredu održanom na staroslavenskom jeziku blagoslovio paroh pulsko-perojski protojerej Goran Petković.

Glagoljica, glagoljaško bogoslužje i pjevanje jest osobita i autohtona sastavnica hrvatskog kulturnog identiteta a njezina posebnost na europskoj kulturnoj razini leži u činjenici da su jedino Hrvati uz Jadransku obalu stoljećima imali jedinstvenu povlasticu vršiti rimski obred ne na latinskom već na staroslavenskom jeziku.

Svake nedjelje u devet sati svjetla zapaljenih svijeća probijaju se kroz debela prozorska stakla, a molitve i pjesme na staroslavenskom jeziku tiho odzvanjaju oko kapelice.

Prostor same crkve Sv. Križa, unutar kojega su smješteni reljefi, posvećen je te namijenjen misnim obredima, i to na staroslavenskom jeziku, što je bila želja samog Ivana Meštrovića.

Kardinal je posebno naglasio odnos između djelovanja sv. Ćirila i Metoda te prisutnost liturgije na staroslavenskom jeziku u Hrvatskoj, istaknuvši činjenicu kako se je sve do Drugog vatikanskog koncila u pojedinim biskupijama u Hrvatskoj slavila rimokatolička liturgija na staroslavenskom jeziku.

Nakon toga u obližnjoj crkvi odslušali smo misu na staroslavenskom jeziku, što je bilo vrlo interesantno.

To su bogoslovi i u? inili slave? i u subotu 29. sije? nja misu predvo? enu od poglavara sjemeništa na staroslavenskom jeziku.

Do godine 1870. u ovoj župi misa se pjevala na latinskom jeziku, a poslije te godine kad je Biskupski ordinarijat izdao dozvolu da se misa može pjevati na staroslavenskom jeziku, pjevalo se na staroslavenskom.

Knjigu koju je biskup tiskao na glagoljici i staroslavenskom jeziku 1531. predstavili su akademkinja Anica Nazor, fra Kristijan Kuhar i profesor Goran Crnković, ravnatelj Državnog arhiva u Rijeci.

Mlade, njih stotinjak je na početku u senjskoj katedrali Uznesenja BDM pozdravio biskupijski povjerenik mr. Tomislav Rogić te im prenio najvažnije činjenice o jedinstvenoj katedrali u svijetu u kojoj se dozvolom tadašnjeg pape pred 800 godina dao dozvolu za bogoslužje na staroslavenskom jeziku i pismu glagoljici.

Zastupljene su skladbe na latinskom, hrvatskom i jedna na staroslavenskom jeziku, pjevanje« a cappella »i uz orgulje, te liturgijski i neliturgijski tekstovi.

Liturgiju je predvodio neojerej (mladomisnik) Vladimir Simunović, sa koncelebrantima Mihajlom Simunovićem te župnikom Ivanom Mikecom.Neojerej je predvodio liturgiju na staroslavenskom jeziku, liturgiju je pratio katedralni zbor Presvetoga Trojstva iz Križevca, a homilija je bila na hrvatskom jeziku.