Kako bi svi stekli jasan uvid u važnost održavanja ovoga Festivala, reći ću da su na njemu u povelikom nizu skladatelja bili prisutni i Boris Papandopulo, Stjepan Šulek i Jakov Gotovac.
Kako bi svi stekli jasan uvid u važnost održavanja ovoga Festivala, reći ću da su na njemu u povelikom nizu skladatelja bili prisutni i Boris Papandopulo, Stjepan Šulek i Jakov Gotovac.
Dobitnica je stipendije Sveučilišta u Zagrebu, Rektorove nagrade, nagradâ Hrvatskog glazbenog zavoda (1993.), Hrvatskog društva skladatelja (1995.), Fonda Stjepan Šulek (1996.) i Društva sveučilišnih nastavnika (1998.) Uz studij usavršavala se na brojnim seminarima kod poznatih violinskih pedagoga (Neamann, Čugajeva, Schwarzberg, Fedotov, Grumlikova, Straus, Frischenschlager).
Za razliku od repertoarno tradicionalisti č ki nastrojene Zagreba č ke filharmonije (koja ć e u ovoj sezoni ipak izvesti pet skladbi Borisa Papandopula te po jednu Igora Kuljeri ć a, Sr đ ana Dedi ć a, Sre ć ka Bradi ć a i sada ve ć obvezatnog Ive Josipovi ć a), Simfonijski orkestar i Zbor Hrvatske radiotelevizije u svojim koncertnim ciklusima sustavno promi č u noviju, ali i recentnu hrvatsku glazbu (Boris Papandopulo, Stjepan Šulek, Ivan Mateti ć Ronjgov, Natko Dev č i ć, Stanko Horvat, Pavle Dešpalj, Davorin Kempf, Berislav Šipuš, Mladen Tarbuk, Ivo Josipovi ć).
Objavljeni su radovi sljedećih autora: Ivo Rendić Miočević, Stanko Popović, Božo Žepić, Ivan Strižić, Mate Kovačević, Stjepan Šulek, Tomislav Marijan...
5. kolovoza 1914. rođen je Stjepan Šulek, hrvatski skladatelj, dirigent, prva violina u Zagrebačkom kvartetu član radijskog orkestra, klavirskog trija, sjajan poznavatelj instrumentacije, vrstan polifoničar i majstor velikih glazbenih formi.
Tako su i obljetničari Milo Cipra, Ivan Brkanović i Boris Papandopulo, kao i retrospektivama obuhvaćeni Stjepan Šulek, Stanko Horvat i Berislav Šipuš bili predstavljeni manje-više dobro poznatim repertoarnim skladbama, umjesto da se pokušalo zaviriti i u slabije poznate, a jednako vrijedne segmente njihovih opusa.
Dobitnica je prvih nagrada na državnim natjecanjima i nagrada Hrvatskoga glazbenog zavod a, Radio podij i Stjepan Šulek.
Dobitnica je brojnih nagrada, među kojima se posebice ističu državna nagrada Stjepan Šulek, a kao solistica djeluje u Zagrebu uz redovito koncertiranje u orkestrima.
Pregledana je oskudna literatura, konzultirana su pravna pravila, najbliži propisi (o humanitarnoj pomoći), statuti nekih zaklada (Stjepan Šulek, Lovro Matačić, Jelačić) i raspravljalo se s mudrim ljudima.
Mnogi proslavljeni dirigenti nastupali su sa Zagrebačkom filharmonijom: Bruno Walter, Leopold Stokowski, Paul Kletzki, Sir Malcom Sargent, Kiril Kondrašin, Kurt Sanderling, Carlo Zecchi, Jean Martinon, Milan Sachs, Krešimir Baranović, Boris Papandopulo, Stjepan Šulek, Milko Kelemen, Igor Stravinski, Krzysztof Penderecki i drugi.
U ciklusu Poslije podne jednog skladatelja ove su godine predstavljeni istaknuti učitelji i učenici triju naraštaja, Stjepan Šulek, Stanko Horvat i Berislav Šipuš.
Antun Tomislav Šaban, bečki student kompozicije koji je svojom klavirskom obradom Četiri godišnja doba Antonija Vivaldija, objavljenom za etiketu EMI, dospio među prvih deset najprodavanijih glazbenih izdanja u Njemačkoj, 18. siječnja ove godine primit će nagradu Fonda Stjepan Šulek za svoju originalnu skladbu On The Origin of Species koja je izabrana za najbolju skladbu 2001. godine.
Dobitnik je niza nagrada: Rektorove nagrade, Nagrade Stjepan Šulek za najbolju izvedbu skladbe za violinu, treće nagrade na Međunarodnom violinističkom natjecanju Vaclav Huml 2005. kada ga je član žirija Maksim Fedotov proglasio otkrićem natjecanja, te Nagrade Zagrebačke fi lharmonije i PBZ American Expressa.
Tri trubadurske skladao je Stjepan Šulek 1982. godine i posvetio Darku Petrinjaku, koji ih je prvi put izveo u Shakespearovom rodnom mjestu Stratford-upon-Avon 1986. godine.
Stjepan Šulek: Tri trubadurske Sjeta Sonet Svečanost
Dobitnik nagrade Stjepan Šulek " za 2009. za skladbu Cantus-3, Danijel Legin (Zagreb, 1984.) također je, kao jedan od najboljih studenata generacije, dobitnik i Dekanove nagrade Muzičke akademije te stipendije Hrvatskog društva skladatelja iz Fonda Rudolf i Margita Matz " za 2010. godinu.
Antun Barac, Vladimir Becić, Bela Csikos Sessia, Rudolf Filipović, Dragutin Gorjanović-Kramberger, Krsto Hegedušić, Stjepan Ivšić, Vatroslav Jagić, Vjekoslav Klaić, Miroslav Krleža, Franjo Marković, Marijan Matković, Andre Mohorovičić, Grga Novak, Ivo Padovan, Franjo Rački, Vanja Radauš, Tade Smičiklas, Ivan Supek, Ferdo Šišić, Andrija Štampar, Božidar Širola, Stjepan Šulek - samo su neke od osobnosti čija su imena zlatnim slovima upisana u 150 godina dugu povijest naše najviše znanstvene i umjetničke institucije.
Marco Graziani (Rijeka, 1988) student 2. godine violine u klasi prof. Leonida Sorokowa na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, najuspješniji je mladi hrvatski glazbenik u 2006. godini po izboru Zagrebačke filharmonije, te najuspješniji mladi hrvatski violinist u posljednje dvije godine po izboru stručne komisije Fonda Stjepan Šulek (2007).
U srijedu, 16. siječnja u 12 sati u Hrvatskom društvu skladatelja mladoj skladateljici Viktoriji Čop bit će dodijeljena Nagrada Stjepan Šulek za skladateljsko djelo u 2007. godini.
Viktoriji Čop Nagrada Stjepan Šulek za skladateljsko djelo
S druge se pak strane Stjepan Šulek (1914 - 1986) otvoreno zalagao za internacionalni idiom koji je morao biti bez ikakve veze s folklorom ali je pak zastupao toliko konzervativne i eklektičke nazore da nije nikakvo čudo da se niz njegovih studenata (među kojima je i Kelemen), naročito onih koji su kasnije postali značajni pripadnici NHG, u svom skladateljskom radu distanciralo od nazora svoga učitelja.
Moja glavna ljubav u glazbi bila je kompozicija, a njoj me privukao moj dragi profesor i učitelj Stjepan Šulek.
Davorin Kempf (Virje, 1947.) na Muzičkoj akademiji u Zagrebu diplomirao je glasovir 1971. (Stjepan Radić), dirigiranje 1972. (Igor Gjadrov), te kompoziciju 1973. godine (Stjepan Šulek).
Promocija u Zagrebu: utorak, 28. lipnja 2011. u 19:00 sati Centru za kulturu i informacije Maksimir, Švarcova 18, Zagreb Predstavljači: prof. Anđelko Mijatović, prof. dr. Zvonimir Šeparović, Mato Kovačević, Stjepan Šulek i Marin Sopta Promocija u München-u je: 3. srpnja 2011. u 18:30 sati u Hrvatskoj katoličkoj misiji.
Nagrada ' Stjepan Šulek ' za skladateljsko djelo za 2011. godinu uručena je u ponedjeljak, 16. siječnja 2012. u Hrvatskome društvu skladatelja, Tomislavu Oliveru za skladbu ' Obsidienne ', studiju za komorni orkestar, javlja Hina, a prenosi portal Culturenet.hr.
Zagreb Antun Tomislav Šaban (1971) dobitnik je nagrade Zaklade Stjepan Šulek u 2001. godini za skladbu On the Origin of Species za simfonijski orkestar (1998), dodijeljene 18. siječnja u prostorima HDS-a.
1914. rođen je Stjepan Šulek, hrvatski skladatelj, violinist, dirigent i glazbeni pedagog.
Među mnogim dirigentima i solistima s kojima je taj ansambl surađivao bili su i Lovro von Matačić, Igor Markevič, Franz Konwitschny, Claudio Abbado, Lorin Maazel, Zubin Mehta, Ernst Bour, Stjepan Šulek, Krzysztof Penderecki, Antonio Janigro, André Navarra, Leonid Kogan, Henryk Szeryng, Aldo Ciccolini, Ruža Pospiš-Baldani, Dunja Vejzović, Dubravka Tomšič-Srebotnjak, Rudolf Klepač, Ivo Pogorelić, Mstislav Rostropovič, Maksim Fedotov, Edita Gruberova, José Carreras, Ruggero Raimondi, Barbara Hendricks, Luciano Pavarotti i dr. Od ove sezone, šef-dirigent Orkestra je maestro Pavle Dešpalj.
Dobitnik je nagrade Stjepan Šulek " za skladateljsko djelo u 2012. godini, za skladbu Obsidienne.
U koncert je osobnim prisje ć anjima na lik i djelo svojega nekadašnjega profesora na Muzi č koj akademiji uvela muzikologinja Jagoda Martin č evi ć, naglasivši da se on u naraštaju kojemu su pripadali Stjepan Šulek, Boris Papandopulo, Milo Cipra i Ivan Brkanovi ć zadržao na visoku mjestu po talentu, znanju i iskustvu te više od svega u stalnu dosluhu s interpretima koji su ga voljeli izvoditi, zbog č ega je ostao trajno dobro naših koncertnih repertoara i op ć enito hrvatske glazbe i kulture.
Jezikoslovac je web odrednica na kojoj ćemo pokušati u skorije vrijeme objediniti sve varijante i baze koje su trenutno dostupne za hrvatski jezik, kao i što veći broj primjera za iste. Pratite nas i šaljite prijedloge, kako bismo postali centralno mjesto razmjene znanja.
Srdačan pozdrav!
All Rights Reserved © Jezikoslovac.com