Državno zemljište u Dajli, za koje su talijanski benediktinci odavna obeštećeni, 1999. je godine ušlo u golemu, povijesno pregolemu, cijenu kojom je, uz cijeli konkordat, prvi hrvatski predsjednik pred sam kraj života kupovao indulgenciju.

Između ostaloga napominje se da talijanski benediktinci nisu ni prvi ni jedini stranci koji imaju svoje nekretnine u Hrvatskoj, što je točno, no ocjena da im nitko ništa nije dao, već im je vraćen samo dio njihova imanja, donekle je dvojbena.

Da bi zadržali red prvenstva u uknjižbi, talijanski benediktinci bi se na ovu odluku trebali žaliti Županijskom sudu, a ukoliko ih i on odbije, izgubit će to prvenstvo.

Dan poslije, 25. siječnja, pokreće se novi spor zbog iste stvari, s tim da se sad traži i " predaja u posjed ", odnosno doslovno da Župa iseli, a kao " umješači " na crkvenoj strani su i talijanski benediktinci, odnosno njihovo poduzeće Abbazia.

Tada su talijanski benediktinci kažnjeni prisilnim radom, a nakon njihovog napuštanja zemlje oduzeto im je i zemljište jer su kod njih pronašli 100 kilograma svinjske masti i 500 litara benzina, što je u to vrijeme kada su ljudi u Istri doslovno gladovali bilo kažnjivo djelo.

Inače tvrtka Abbazia d. o. o. tuži Župu Dajla, tvrtku Benedikt d. o. o., Matu Vekića, Golf Istru d. d., Grad Novigrad, Porečko-pulsku biskupiju i Republiku Hrvatsku, polažući pravo na vlasništvo u nekretninama, kojima su raspolagali talijanski benediktinci iz samostana u Dajli, a u međuvremenu na ovaj sud stižu brojni novi podnesci, kojima se polaže isto pravo.Pored Župe Dajle i Abbazia d. o. o., koje su podnijele predbilježbe sudu, kako bi se kao vlasnici upisali u zemljišne knjige, njima se pridružuje i Hrvatska, nakon rješenja Ministarstva pravosuđa od 9. kolovoza, kojima te nekretnine trebaju ostati u vlasništvu države i lokalne samouprave.

No tužbe Upravnom sudu podnijele su i župa Dajla (zastupana preko vatikanskog Državnog tajništva) te Abazzia d. o. o., tvrtka koju su osnovali talijanski benediktinci, kao i biznismen Mate Vekić iz Italije i njemačka banka sa sjedištem u Frankfurtu LHB Internationale Handelsbank AG.

Međutim, lukavi talijanski benediktinci su našli utjecajnog kardinala i nakon što je RH Dajlu vratila u krilo KC, kod pape isfektali da im se Dajla vrati.

Koristeći tu činjenicu talijanski benediktinci traže povrat tog zemljišta ili isplatu oko 30 milijuna EUR, iznos na koji se danasa procjenjuje vrijednost tog zemljišta, što nadležni hrvatski sud temeljem važećih hrvatskih zakona odbija.

Državni tajnik Svete Stolice, kardinal Tarcisio Bertone potpisao je tužbu kojom se talijanski benediktinci žale na odluku ministarstva pravosuđa o povratku 400 hektara zemljišta župe sv. Ivana Krstitelja u državno vlasništvo.

»Što nam drugi ne naprave, napravimo si sami«, rekao nam je naš izvor s Kaptola i dodao da rješavanje problema nikako ne iziskuje javnu polemiku među hrvatskim biskupima, pa čak i neprimjerenu reakciju na Svetu Stolicu koju se nespretno stavlja u kontekst Italije i navodne želje da Italija (talijanski benediktinci) preko Vatikana dođu u posjed samostana i zemlje u Istri, kaže naš izvor na Kaptolu.

Da je hrvatska Katolička crkva u prostorijama samostana u Dajli organizirala dom za siročiće, nezbrinutu djecu ili majke žrtve obiteljskog nasilja, vjerojatno bi talijanski benediktinci ostali zadovoljni isplaćenom naknadom, mrgodeći se samo unutar zidina svojeg samostana.

Inače, tvrtka ' Abbazia ' tuži župu Dajlu, tvrtku ' Benedikt ', Matu Vekića, ' Golf Istru ' d. d., grad Novigrad, Porečko-pulsku biskupiju i Republiku Hrvatsku polažući pravo na vlasništvo nad nekretninama kojima su raspolagali talijanski benediktinci iz samostana u Dajli, a u međuvremenu na taj sud stižu novi podnesci kojima se polaže isto pravo.

Tada je, naravno prekasno, progovorio Bozanić na usta stalnog vijeća HBK koje čine metropoliti: biskup Milovan i talijanski benediktinci još 2006. godine sporazumno su podijelili zemlju, a porečka biskupija počela je rasprodaju i osnovala tvrtku Golf Istra.

Talijanski benediktinci, odnosno njihova pulska tvrtka Abbazia d. o. o., koja je predbilježbom na bujskom Općinskom sudu polagala pravo za uknjižbom zemljišta u Dajli, nepravomoćno je ostala kratkih rukava, budući je Sud 19. rujna donio rješenje o pravnoj nevaljanosti njihove predbilježbe.

Tužbu je zbog toga podnijela župa Dajla (koju je zastupao državni tajnik Sv. Stolice), zatim tvrtka Abbazia iz Pule koju su osnovali talijanski benediktinci iz Praglije (vlasnici Dajle do 1948. godine kada su komunističke vlasti sve nacionalizirale) te pravne i fizičke osobe kojima je župa Dajla u međuvremenu rasprodala dio nekretnina: tvrtka Golf Istra Magica iz Buja, njemačka banka LHB i Mate Vekić iz Italije.

Talijanski benediktinci dobili su odštetu za veći dio svojih nekretnina u nekadašnjoj SFRJ putem Osimskih sporazuma (obeštećenja je preuzela Italija) osim za župnu crkvu, samostanski kompleks i zemljište oko samostana jer navodno nisu htjeli prihvatiti odštetu za taj dio imovine.

Očigledno je njihov čelnik Joseph Aloisius Ratzinger procijenio da će talijanski benediktinci izvući ' više ' od zemljišta i zgrada vrijednih oko 300 mil. kuna nego što bi to mogli hrvatski zaposlenici njegove multinacionalne kompanije i donio je odluku u skladu s procjenom kako najbolje koristiti imovinu.

Nakon što je država odlučila preuzeti vlasništvo nad zemljom u Dajli, oko koje su se sporili talijanski benediktinci i Porečko-pulska biskupija, svećenici na Kaptolu su odahnuli, osim kardinala Josipa Bozanića.

Očito je da je za kardinala Bozanića i Svetu Stolicu istarski slučaj riješen, no po reakcijama iz Porečko-pulske biskupije doznali smo kako slučaj i pravna bitka tek počinju, jer ako će istarska biskupija ostati bez te imovine, onda, po njihovom mišljenju, jedino pravo na imovinu ima država Hrvatska, a ne talijanski benediktinci.

Dakako, Papa po kanonskom pravu ima pravo raspolagati cjelokupnom crkvenom imovinom, pa tako i imovinom Porečko-pulske biskupije, no očito je da je papinska kardinalska komisija odluku o imovini i zemljištu u Dajli pogrešno donosila na temelju svog shvaćanja povijesnih okolnosti, uopće ne spominjući Osimske ugovore i činjenicu da su sedamdesetih godina prošlog stoljeća, nakon potpisivanja Osimskih sporazuma, talijanski benediktinci, koji žele natrag imovinu u Istri, za odštetu od Italije dobili 1,7 milijardi tadašnjih lira.

Večernji list u posjedu je svih relevantnih originalnih dokumenata koji pokazuju da su Porečko-pulska biskupija i sam istarski biskup mons. Milovan bili izloženi gotovo nevjerojatnoj crkvenoj zavjeri i komplotu najviših crkvenih dužnosnika, samo kako bi se talijanski benediktinci iz Puglie dočepali vrijednoga zemljišta.

Podsjetimo, talijanski benediktinci smatraju da su oni vlasnici spomenutog atraktivnog zemljišta, a ne župa Dajla, kojoj je Hrvatska 1990 - ih vratila zemljište u procesu denacionalizacije.

Biskupija ne može prihvatiti da jedno trgovačko društvo (Abbazia d. o. o.) plijeni njezinu imovinu piše biskup Milovan kardinalu Bozaniću jer talijanski benediktinci posluju preko tvrtke Abbazia d. o. o.

Bivši veleposlanik pri Svetoj Stolici pojasnio je i u kojem su statusu u drugoj polovici ' 40 - ih godina prošlog stoljeća, kad je počela nacionalizacija, bili talijanski benediktinci.

Ali, svoj dio sad hoće imati i bivši vlasnici talijanski benediktinci.

- Prema saznanjima koja imamo, oni (talijanski benediktinci) su dobili vrlo visoku odštetu.

Da nije bilo nepotrebnog i nezakonitog povrata tog zemljišta Porečko-pulskoj biskupiji, talijanski benediktinci ne bi imali osnovu za traženje povrata, jer su već jedamput obeštećeni.

Biskupija danas ponovo vodi gimnaziju, ima sjemenište, postoji dom za stare svećenike, starački dom za laike, crkveni vrtići malo tko bi u Istri bio zahvalan da novci od prodaje tih nekretnina (nije se baš nešto govorilo da bi talijanski benediktinci htjeli otvarati samostan u Istri) odu za Italiju.

Idejno rješenje arhitektonskoga studija iz Graza, načinjeno po narudžbi tvrtke Benedikt d. o. o., pokazuje kako je bivši samostanski posjed trebao postati mondeno ljetovalište, ali su taj plan spriječili talijanski benediktinci