U Igre je ušla kao volonter, kako bi svoju mlađu sestru spasila od pogibije, a gledatelje osvaja svojom hrabrošću i odlučnošću jer, objašnjava Jennifer Lawrence, manjak hrabrosti luksuz je koji si moj lik ne može priuštiti. Kao inspiracija za ovo djelo spisateljici i koscenaristici Suzanne Collins poslužio je grčki mit o Tezeju, junaku koji je, kako bi ostvario svoja prava kao sin vladara Atene, morao pobijediti bika u mikenskom labirintu iz kojega nitko nije izišao živ, ali i svakodnevni TV program na kojemu se vrte samo reality showovi i ratne reportaže.

Dakle jedna knjiga o europskoj povijesti koja se priča kroz niz« epizoda »koje mogu biti duge kao romani, o europskoj povijesti i povijesti Zapada, te sam već entuzijastički krenuo u treći dio, koji će sadržavati i kratke priče (do četiri kartice), ali i duže novelete, zavisno kako se bude razvijao tijekom pisanja, možda čak i kratke romane počinje od stare grčke, s pričom o Tezeju, ' ' Labirint ' ', i ide dalje kroz povijest, srednji vijek, itd.

Dioniz je oženio Arijadnu, kćerku kretskog kralja Minosa koja je poznata po tome da je atenskome junaku Tezeju dala klupko konca kad je ulazio u labirint da ubije Minotaura.

Kćerka kralja Minosa koja je pomogla Tezeju pri ubijanju Minotaura i izlasku iz Labirinta.

Film redatelja Tarsema Singha Besmrtnici (Immortals, 2011., 110 min.), u kojem glume Luke Evans (Zeus) i Henry Cavill (Tezej), uz Mickeyja Rourkea i Johna Hurta, djelomično se bazira na grčkoj mitologiji, odnosno mitovima o Tezeju...

Kad je kušao, Tezeju se tijelo ispunilo snagom a duh mu postao odvažan. Vrati se natrag na Kretu i od poraženog Minosa zatraži recept.

U mitovima o junakovoj pustolovini (o kojima sam govorio u prethodnom serijalu ' ' JUNAKOVA PUSTOLOVINA ' ') junak je taj koji je u potrazi za Ocem, kao što Tezeju majka govori: ' ' Idi i nađi svoga oca ' '.

Katarina Luketić Uistinu je nejasno kako se kao manifestni tekst za biblioteku u kojoj bi suvremeni književnici trebali iznova ispisati poznate mitove, moglo odabrati knjigu Karen Armstrong koja s književnošću nema blage veze, koja iskazuje temeljno nerazumijevanje žanrova, i kojoj je mit vrijedan samo kao izvor neke vjerske spoznaje Karen Armstrong, Kratka povijest mita; preveo s engleskog Nikola Đuretić; Margaret Atwood, Penelopeja, Mit o Penelopi i Odiseju; prevela s engleskog Giga Gračan, stihove prepjevala Dora Maček; Viktor Pelevin, Kaciga užasa, Mit o Tezeju i Minotauru, preveo s ruskog Igor Buljan; sve knjige u biblioteci Mitovi, Vuković i Runjić, Zagreb, 2005.

Naime, od prve serije objavljenih knjiga, prva, Kratka povijest mita autorice Karen Armstrong je sasvim promašena, dok su dvije prozne obrade grčkih mitova o Penelopi i Odiseju te Tezeju i Minotauru, autora Margaret Atwood i Viktora Pelevina bitno promišljenije i čak revolucionarnije usporedimo li ih s viđenjima do grla u svetačko ruho zakopčane teoretičarke.

Svoju cyber verziju mita o Tezeju i Minotauru, Pelevin je ispripovijedao kroz niz dramskih scena, dijaloga i još češće monologa, s obzirom na to da se govor nerijetko samo pušta u eter da ne prenosi neku poruku i bez svijesti da ga netko sluša.

Tu ne završava mit o njoj i Tezeju, ali tu počinje studija misaonog labirinta u kojem se krije opasnost neotkrivanja istine.

Odjurila je ona iz istih stopa Dedalu i molila ga da joj pomogne spasiti Tezeja, a on joj je savjetovao da isprede dugačku nit, smota je u klupko, pa ako se Tezeju posreći i ubije Minotaura - držeći se za nit koju je razmotavao ulazeći o u Labirint i slijedeći je obrnutim putem i namotavajući klupko - izaći će na svjetlo dana i u Arijadnin zagrljaj. Å to je Tezeju na kraju i uspjelo.

Tezeju je tada bilo šesnaest godina.

Sada je u Tezeju ugledala prijetnju vladavini njezinih sinova nakon kralja Egeja.

Tako je Medeja nagovorila kralja Egeja da Tezeju posluži otrovano vino.

Baš je Arijadna ta koja je Tezeju dala klupko niti uz čiju pomoć je preživio užase Labirinta.

Kasnije je Peritej pomogao Tezeju, kada je ovaj odlučio oteti Helenu iz Sparte.

Jednog dana, nedugo nakon otmice Helene, Peritej je prišao Tezeju te mu rekao.

Autorica romana kaže da je kao inspiracija poslužio antički grčki mit o Tezeju, ali i njeno iskustvo promatranja mješavine reality TV-a i ratnih reportaža tijekom čega se pitala koliko ta mješavina stvarnog terora i zabave oblikuje budućnost društva.

I baš kao što je Arijadna pomogla Tezeju davši mu nit, Žena-pauk daje dječacima pero koje će ih štiti na daljnjem putu.

Njegova žena, Medeja, nagovorila ga je da otruje vino Tezeju.

Pored njega je skulptura uspavane Arijadne, koja je u labirintu pomogla Tezeju pobijediti Minotaura.

Zbog naziva kluba Labirint tema se sama nametnula: odabrao sam drevni grčki mit o Tezeju, kretskom kralju Minosu, Minotauru i Arijadni koja je pomoću svoje niti pomogla Tezeju da nađe izlaz iz labirinta i tako mu spasila život.

Roman se otvara prepričavanjem jedne malo »pomaknute« inačice mita o Arijadni, Tezeju i Minotauru, a za fabulu je ovaj mit bitan jer je materijaliziran u jednom sitnom tehničkom detalju iz ronilačke prakse: konopcu što ga ronioci-istraživači vuku za sobom da bi se znali vratiti natrag ili pronaći jedan drugog u slučaju nevolje.

" Kaciga užasa " je cyber-age verzija mita o Tezeju, Minotauru i labirintu kako ju je izmaštao jedan od najglasovitijih ruskih pisaca.

Peritej je pomogao Tezeju pri otmici mlade spartanke Helene, a zauzvrat je Tezej pomogao Periteju u zloslutnom pokušaju otmice Persefone, kraljice Podzemlja.

Pedeset kćeri morskog boga Nereusa, od kojih je jedna dala Tezeju krunu ukrašenu draguljima.

Iako u osnovnim crtama dobro zamišljen, Pelevinov suvremeni mit o Tezeju i Minotauru nije zadovoljavajuće ispripovijedan; i to ponajviše zbog gomilanja dijaloga, ponavljanja replika i doslovnog oponašanja kaotičnog internetskog diskursa.

Iza nje uslijedit će, kako je predsjednik Snow jasno dao do znanja, njezina obitelj, prijatelji, pa svi iz Okruga 12. Inspirirana grčkim mitovima o Tezeju i Minotauru, kao i rimskim gladijatorskim igrama, priča o odanosti, ratu, moći, istini i ljubavi od početka je bila osuđena na uspjeh.

Dva meni osobno najdraža grčka mita koja bi ovdje izdvojio su onaj o Tezeju i onaj o Perzeju.