Suvremenim molekularno genetičkim postupcima determinacije utvrđeno je da je identična sa [ [ zinfandel Zinfandelom ] ], [ [ primitivo Primitivo ] ] m i [ [ crljenak kaštelanski crnjenkom kaštelanskim ] ] (za koji postoje u Dalmaciji i brojne druge istoznačice ([ [ tibidrag ] ], [ [ tribidrag ] ], [ [ pribidrag ] ], [ [ zibidrag ] ], [ [ grbić ] ]).

Prof. dr. Pejić veli da se i bez DNK analize, već sad može reći da su zinfandel, kaštelanski crljenak, pribidrag i tribidrag iste sorte: Velika vjerojatnost prozilazi iz sličnosti imena pribidrag i tribidrag, a pribidrag već provjereno jest zinfandel ili crljenak.

Stoljećima prije negoli je postala krunska sorta Kalifornije, i općenito američkog vinogradarstva, zinfandel je pod drevnim hrvatskim imenom tribidrag imao kraljevski ugled i značaj na obalama Jadrana.

Tudor veli da najranije vijesti o prodaji vina tribidrag potječu iz Venecije s kraja 15. stoljeća:

- Dokumenti ga bilježe kao tibi drag, a podatak je konkretno vezan uz trgovačke poslove obitelji Marulić, samo jedne od desetaka i desetaka dalmatinskih vlastelinskih obitelji koje su u Veneciji na veliko prodavale vino, te stoga valja pretpostaviti da se na brodovima usidrenim uz Rivu degli Schiavoni tribidrag prodavao i među robom drugih dalmatinskih vlastelina.

Mletački dokumenti poznaju i vino Schiavon, očito istočnojadranskog podrijetla koje je na hrvatskim obalama zasigurno imalo drugačije ime: moguće je i tribidrag.

Spomen starije vlasničke obitelji govori da je tribidrag ovdje zasigurno sađen i prije Ivanićevih, dakle barem u prvoj polovici 15. stoljeća, a najvjerojatnije i ranije.

Pored toga treba imati na umu da je potrebno određeno vrijeme da se iznjedri toponim prema kulturi koja je na određenom mjestu zasađena, što sadnju tribidraga u Starigradskom polju s većom sigurnošću postavlja već u 14. stoljeće. Gizbina i pitye Toponim Tribidrag pojavljuje se 1800. godine i na Visu.

Sama činjenica da ime loze postaje poslije nekog vremena ime predjela na kojem je zasađena govori o posebnom ugledu tribidraga, napominje Ambroz Tudor i dodaje: - Potpunu potvrdu da je tribidrag iznimno cijenjena loza daje Marin Gazarović u predgovoru Muratu Gusaru iz 1623. godine.

U dijelu pregovora gdje daje savjete mladim piscima Gazarović govori: Da vratiusise ca gori rekoh videchi da ne suaki ratagl sie psenicu, ni suaki texak sadi u suoy vinograd tribidrag, yereye razlikoua gizbina i pitye razlicin vgodna (Da vrativši se što sam gore rekao, vidjevši da ne sadi svaki ratar pšenicu niti težak u svom vinogradu tribidrag, jer je različita jestvina i piće različitima ugodna).

Gazarović ovu usporedbu koristi kako bi rekao da ne treba uvijek činiti ono što je po općem mišljenju najbolje, a tribidrag je očito na početku 17. stoljeća najbolje što težak u vinogradu može posaditi.

Otkriće da je čuveno vino zinfandel pretka našlo u kaštelanskom crljenku već je obišlo svijet, no priča o tome odnedavno je postala još zanimljivija: davno presovani list loze mogao bi potvrditi pretpostavke da je zinfandelov predak vino tribidrag koje su pili i Marko Marulić, Petar Hektorović, Hanibal Lucić i Matija Ivanić.

On je 1518. dijelio s bratom Nikolom nasljedstvo, a među očevim imanjima spominje se i Tribidrag Dulčićevih u Vrbanju na Hvaru.

Znalo se da je riječ o drugom imenu crljenka, pa se pretpostavljalo da je i tribidrag isto.

DNK analizom dokazano je kako je i tribidrag crljenak, a to su otkriće naši stručnjaci s PMF-a Nenad Malenica, Silvio Šimon, Višnja Besendorfer, Edi Maletić, Jasminka Karoglan Kontić i Ivan Pejić objavili u posljednjem broju njemačkoga znanstvenog časopisa Naturwissenschaften.

Ime tribidrag, kako su crljenak zvali Marulić i Hektorović, u Ampelografskom atlasu se spominje kao sinonim za blatinu crnu.

Naime nakon što su hrvatski znanstvenici utvrdili da je zinfandel zapravo kaštelanski crljenak, a potom u vinogradu iznad Omiša pronašli lozu identičnu zinfandelu, odnosno crljenku, koja je na tom prostoru bila poznata pod imenom pribidrag, naišli su na internetu na tekst splitskog povjesničara umjetnosti Ambroza Tudora, objavljenog u časopisu Zarez, u kome on spominje tribidrag, sortu vinove loze koja se uzgajala na dalmatinskim otocima još u renesansi i prije.

Zbog sličnosti imena tribidrag znanstvenici su pretpostavili da bi ta sorta mogla biti onaj omiški pribidrag, za koji je već sto posto sigurno da je zapravo današnji američki zinfandel, odnosno kaštelanski crljenak.

Uzorak je potom poslan na DNK analizu kako bi se definitivno potvrdilo da su američki zinfandel, odnosno kaštelanski crljenak, i dalmatinski renesansni tribidrag iste sorte.

Jedna od tih starih dalmatinskih sorti tribidrag ili kaštelanski crljenak, rođena prije više od 500 godina u škrtoj zemlji i kamenim dalmatinskim vinogradima, pod imenom zinfandel kraljuje već sto godina kalifornijskim vinogradima.

Svakako najkonkretniji zasada poznati podaci o sadnji loze tribidrag nalaze se u popisu zemljišnog posjeda, Ludovika Žilkovića, korčulanskog kanonika i poslanika cara Maksimilijana na mnogim dvorovima, iz 1546. godine.

- S obzirom na smještaj unutar naselja i malu zemljišnu česticu može se zaključiti da je Žilković posadio tribidrag jedino za osobnu upotrebu, dok se zasigurno nije bavio njegovom trgovinom.

Gore navedene vijesti, iako oskudne, jasno govore da se tribidrag uzgajao na srednjodalmatinskom području zasigurno krajem srednjeg vijeka i da se već tada radi o čuvenom vinu - zaključuje Ambroz Tudor.

Tijekom stoljeća tribidrag je polako nestajao iz vinograda dalmatinskih otoka.

Već u vrijeme Stjepana Bulića, krajem 19. i početkom 20. stoljeća, kako sam napominje, tribidrag postaje vrlo rijetka sorta u Dalmaciji.

I da nije bilo Amerikanaca, da tribidrag preko bare, pod tajnovitim imenom zinfandel nije započeo novi život i odatle osvojio svijet, pa se postavilo pitanje gdje je domovina tog vrhunskog svjetskog vina, gdje je rođen novi svjetski šampion, vjerojatno bi povijesna istina o dalmatinskom stoljetnom vrhunskom vinu tribidragu bila zauvijek zaboravljena.

je talijanski nazin vinske sorte crnog grožđa što se uzgaja u tal. pokrajini Molise, a koja je porijeklom iz Dalmacije (gdje ima veći broj imena, uz crljenak kaštelanski još i tribidrag, pribidrag i grbić).

Trbidrag je prvo ime crljenka, to ime se svijetu što zbog višestoljetne starosti, što zbog lakšeg izgovora, sve više sviđa pa je čuvena genetičarka vinove loze Carolle Meredith prije nekoliko mjeseci u Americi svoj zinfandel na tržište prva pustila pod imenom Tribidrag, a Štimci su zaslužni što se nakon nekoliko stoljeća prvi put ime Tribidrag pojavljuje na jednom hrvatskom vinu.

Koji je razlog potaknuo dalmatinske vinogradare i vinare da prigrle križanca (između crljenka i dobričića) kojeg su nazvali plavac mali, a da zapuste uzgoj njihovih roditelja i naročito crljenka kaštelanskog (kojeg u drugim područjima Dalmacije zovu još i [ [ tribidrag ] ], [ [ pribidrag ] ] i [ [ grbić ] ]) koji je pred više stoljeća bio u Dalmaciji vrlo rasprostranjen i cijenjen kultivar tek valja odgovoriti. br > Osnovne karakteristike plavca malog mogle bi se sažeti u sljedećih nekoliko riječi: [ [ Slika: Plavac_mali_Peljesac.jpg thumb 200 px left plavac mali, Pelješac (RG) ] ] br > Rodnost većine klonova ovog kultivara redovita je i obilna, a otpornost na glavne gljivične bolesti dobra.

Vrijedna sorta Austrijskog Carstva Iz povijesne literature može se primijetiti kako tribidrag tajanstveno nestaje iz dalmatinskih vinograda krajem 19 stoljeća, a njegovo mjesto u dalmatinskom sortimentu preuzima njegov potomak plavac mali.