Našla sam jednom dobar site s poslovicama, uglavnom bosanskim, ali nakon lektorskog pročišćavanja od turcizama narodne su umotvorine izgubile i dušu i srce, pa sam odustala.

Loše je samo ako se pobrkaju razine. Svijet postaje amerikaniziran (McWorld), prijete li anglizmi manjim jezicima? Ako u nekom jeziku ima raznih " izama ": romanizama, germanizama, bohemizama, hungarizama, turcizama..., ima ih u našem jeziku.

@Raki znači, ti se možeš pozivati na druge narode, povijest i slično, a ja ne mogu. kao što je tvoja osobna povijest povezana, i sve ima svoju uzročno-posljedičnu vezu i kao što geni određuju mnoge stvari, tako isto filozofija i politika jednog naroda ima veze s cijelom njihovom povijesti... vidiš, ja kao netko tko je rođen u bosni, korisitm jako puno turcizama, a zašto? zato štu su nam turci u povijesti dolazili održavati tečajeve turskog? ma daj prikaži cijeli komentar

Arumunski ima slicnu osnovu kao danasnji rumunski jezik, ali razlike su uocljive (npr. imaju turcizama, reci imaju arhaicnu formu itd.).

U tome govoru nema turcizama jer su moliški Hrvati iselili prije nego su Turci potpuno zaposjeli njihov kraj, a to ga čini izvanrednim izvorom za proučavanje predturskog razvoja hrvatskog jezika.

Ne zastupam misljenje da bi jezik trebalo nasilno cistiti, pogotovo ne govorni, (tzv. " zivi jezik ") od srbizama, turcizama... i inih - izama - mislim samo da ih takvima treba oznaciti.

Svasta 450 godina turske vladavine (A pravo prve noci poboljsalo im je turkmensku genetiku) ostavilo je posljedice i na ono malo kulture sto su imali a da ne spominjem jezik.Sve vrevi od turcizama a kad bi ih sve izbacili morali bi lajati kao psi, zbog pomanjkanja rijeci (ma bre, januar, fudbal, pantalone, merdevine i tako u nedogled). Morali su tisuce rusizama i tudjica uvesti da im se to ne dogodi.

Ipak je hrvatski pun turcizama, a u priobalju, ako poslušaš npr.

Nabacao sam nekoliko turcizama, a pitanje je možda nepismeno, jer nisam upućen, pa ne znam ni kako nasloviti... (npr.

U svojim djelima također koristi mnogo turcizama i hungarizama.

Medjutim, zadnji srpski okupator potpomognut sa hrvatskim odmetnicima ipak nam je uspio nametnuti toliko srbizama i turcizama, da ce nam trebati jos puno desetaka godina da to istjeramo iz svijesti nasih glava.

Njegova djela prepuna su turcizama i mađarizama.

Srpski jezik ima više Turcizama nego bilo koji...

S jedne strane služi se arhaičnim jezikom prepunim turcizama, ali se selimovićevsko-andrićevskim tonom oslikavaju savremeni akteri, poput gastarbajtera, boraca za ljudska prava ili novinara.

Inace sama rijec TURŠIJA je ostatak iz osmanlijsko - turske vladavine u Slavoniji, s nekolicinom turcizama koji su i danas u upotrebi se zadrzala i ta rijec i - to izvrsno jelo koje pripada u staru etnicku slavonsku kuhinju.

Što misliš o izradi nekog popisa u obliku glosara o ovakvim (povijesnim) titulama, funkcijama, činovima...? (Ideja ne obuhvaća izradu popisa svih turcizama, to bi bilo besmisleno.)

Zbog bogate povijesti turskog naroda, osobito Osmanskog Carstva, danas u brojnim jezicima, posebno južnoslavenskima, ima preko 5 000 turcizama u hrvatskome oko 7 000.

Leksik crnogorskog jezika, osim specifičnih glasova, karakterizira i mnogo tzv. predslavenskih arhaizama, te adoptiranih turcizama i talijanizama.

Aj kad si već tu i kod turcizama pomozi oko nekih mikrotoponima i mlinica na temi: http://www.imoart.hr/forum/index.php?topic=1538.0 (http://www.imoart.hr/forum/index.php?topic=1538.0)

Njegova djela nisu stilski dotjerana i puna su turcizama i mađarizama koji su odraz Slavonije tog doba.

U njemu se zalaže za čistoću hrvatskoga jezika a protiv tuđica pa se njegove purističke napomene, kao i prije u Satiru, odnose uglavnom na prevelik broj turcizama u Slavoniji.

Hoće li se dalmatinci odreći latinizama/talijanizama; pomidora, ponistra, šumprešat, dalmacija turcizama; jastuk, avlija

U slučaju pjesme bosansko-muslimanskoga pisca i leksikografa Mehmeda Uskufija imamo zanimljiv primjer štokavsko ikavskoga vernakulara u kojem nema turcizama ili islamskih orijentalizama.

Imamo danas svi silu turcizama kojih nismo ni svjesni u rjecniku, dobar dio folklora, kulture ishrane, muzika,... pa i ovaj balkansko-ratnicki mentalitet i arogancija prema drugacijima je nista drugo no turski atavizam.

Nisam promišljena autorica kako se možda može činiti iz svega rečenog, uglavnom mi se sve događa i otkriva u hodu, tijekom pisanja, ali još prije nego što sam išta napisala postavila sam sebi izazov: jednu priču koja je važna, bar meni, i čija se ogoljena fabula može činiti kao tipična stvarnosna, ispričati, ispjevati jezikom koji je izrazito poetski, ali i do kraja suvremen, od vokabulara do sintakse, koji je i raspušten, ne libi se vulgarizama, kratica, turcizama, talijanizama, " srbizama ", anglizama, blogizama, različitih dijalekata, citata, žargona, titlova, meta jezika.

Prisutan je velik broj germanizama (npr. cajt = vrijeme, štokrla = stolac bez naslona, britašnik = novčanik), turcizama (npr. čaršaf = plahta, perčin = pletenica, peškir = ručnik) i romanizama (npr. funtana = vrelo, poplanirat = poravnati, škuro = tamno).

U Bosni postoji prezime Simiratic.Ja sam pregledao rjecnike JAZU (odradiliD.Danicic, P. Budmani i T. Maretic), Etimologijski rjecnik (3 toma) prof. P. Skoka, Rjecnik turcizama od A. Skaljica i nigdje nisam mogao naci neku rijec koja bi mi pomogla da odgovorim o porijeklu i znacenju ovoga prezimena.Interesuje me da li je, mozda, prof. P. Simunovic pisao o ovom prezimenu?

Podosta se razlikuje od svih rum. dijalekata nadasve zbog različitih adstrata: u njem nema turcizama, osim onih preuzetih iz čak. govora (npr. žepu: džep), nema neogrecizama, a nisu poznate ni pojave uvjetovane tzv. balkanskim jezičnim savezom (objekt se ne ponavlja osobnom zamjenicom, funkciju infinitiva nema sintagma da prezent, nego se infinitiv, koji je uvijek bez a, rabi kao u čakavskom).

sto se tice jezika, jasno je da si rekao neke istine, da se jezik vremenom mijenja, i da ou12.vijeku nije bilo rijeci skener, internet itd, niti turcizama prije turaka sto su dosli itd... da italijanskih rijeci ima vise u dalmaciji nego u slavoniji itd, jasno je da svako ostavlja traga, ali i pored toga svega postoji nesto sto je osnovna osobina jednog naroda to je njegov jezik.ako ukidas jezicku razliku ukini i nacionalnu, pa reci svi sloveni pricaju jednim jezikom i nema srba ni hrvata... alito su gluposti., srbi i hr dolaze na ova podrucja kao posebni narodi, sa tim imenom i sebi svojstvenim jezikom.

- U opći leksik je ušlo više turcizama nego kajkavskih riječi i stoga treba taj govor zaštititi i stimulirati književnost na dijalektima kako bi se sačuvali govori koji su hrvatska narodna vrijednost - rekao je dr. sc. Pranjković dodavši da će knjiga " na prvu " biti teška, ali kada se savladaju osnove bit će veliki izvor.