Marko Vitruvije je u prvom stoljeću pr.

Kaz. građevina u Rimu nije se gradila izvan grada i u posvećenu Dionizovu prostoru, već na bilo kojem prikladnu mjestu (Vitruvije).

S istog otoka potječe, tvrdi znalac arhitekture Vitruvije (Arch.

Vitruvije je dao najviše podataka o materijalima i metodi slikanja tog vremena.

Slavni rimski arhitekt Vitruvije bio je, izgleda, upoznat s indijskim spisima o Vastuu (dio Veda koji govori o građenju i uređenju životnog prostora).

Vitruvije je živio prije 2000 godina, u 1. st. p. Kr.

Još u 1. st. pr. Kr. arhitekt Vitruvije napominje kako se znanje graditelja mora sastojati od više grana znanosti i različitih disciplina, jer njegova je uloga i ocjenjivanje djela proizašlih iz oblasti drugih vještina.

No, kako Vitruvije citira Aleksandra Velikog (356. do 324. pr.

Vitruvije, govoreći o simetriji hramova njihove proporcije uspoređuje sa razmjerima čovječjeg tijela.

I upravo Vitruvije će ucrtati ljudsko tijelo u kružnicu što će mnogo kasnije, u 15. st., ponovno interpretirati Leonardo da Vinci.

U tome je prednjačio starorimski arhitekt Vitruvije iz čijeg je univerzalnog djela O arhitekturi Leonardo učio o proporcijama ljudskog tijela.

Proporcije ljudskog tijela, kao što je predložio sam Vitruvije, inspirirale su brojne umjetnike u vlastitim verzijama prikaza Vitruvijeva čovjeka.

Modulima se bavio i Vitruvije u antici, Leonardo da Vinci i Albrecht Durer u 15. st., te Le Corbussier u 20. st.

U djelu« De architectura »Vitruvije, koji je uvelike djelovao na arhitekturu rimskog carstva (pa tako i brijunskih vila rustika) istu pažnju polaže upotrebljivnosti, postojanosti i ljepoti zdanja (zamjećujem kako bi niz današnjih arhitekata moglo prolistati Vitruvijeva djela).

Vitruvije prolazi kroz teškoće u matematičkom preciziranju definicije u značenju pupka kao centra tijela, a različite definicije vode do drukčijih rezultata; npr. centar ljudskog tijela ovisi o poziciji krajeva i u stajaćem stavu je najčešće 10 cm niže od pupka, blizu vrha kostiju bokova.

Usprkos različitih građevnih znanja većina značajnih građevina približila se trima osnovnim principima graditeljske umjetnosti - arhitekture koje je izrekao rimski arhitekt Vitruvije prije 2000 godina u svojem djelu " De architectura ": upotrebljivost, postojanost i ljepota.

Još ga je Vitruvije spominjao kao čudo neviđeno, jer se u dodiru sa slatkom ili slanom vodom pretvarao u najtvrđi spoj

Kada je Vitruvije napisao De architectura, i u čemu je važnost tog djela

Npr, Vitruvije, 10 knjiga o arhitekturi napisanih krajem 1. st. pr. n. e. bile su referentna literatura do klasicizma (grčka i rimska arhitektura), a u renesansi maltene sveti spis