Razdoblje između dva svjetska rata obilježava u Europi i na američkom kontinentu mnogo dinamičnih događaja knjiga Moholy-Nagya Malerei, Photographie, Film, Walter Benjamin piše svoje eseje o fotografiji, snimaju Walker Evans, Berenice Abbott, Edward Weston, tu su i Aleksandar Rodčenko, Rober Capa, August Sander.

Nakon četvrte reprize Umišljenog bolesnika, nakon izvanredne veselosti koju u publici izaziva klasičan lik Moliereove komedije, kako bi rekao Walter Benjamin, nakon što je pijući krv i gušen kašljem, izgovorivši svoju posljednju repliku u farsično-burlesknoj intronizacije sebe hipohondra u vlastitoga liječnika, Moliere umire u svojoj postelji.

Walter Benjamin je jasno ukazivao na kompleksnost doživljaja grada, koji je više od kuća koje ga čine, više od parkova ili trgova, a tek nešto manje od života ili jednak njemu samom.

Predvodnici i elita evropskog moderniteta su Charles Baudelaire i Walter Benjamin.

Razmišljati ili pak misliti katastrofu podrazumijeva pristupiti tom nepredvidljivom fenomenu, kao nešto što filozof Walter Benjamin opisuje s metaforom praga, poput prijelaznog stanja.

Walter Benjamin uspoređuje arehološko iskapanje s radnjama pamćenja: u oba slučaja arheolozi se Âťne smiju bojati vratiti se uvijek iznova istoj stvari: razbacati je kako čovjek razbacuje zemlju, preokrenuti je kao što čovjek preokreće zemlju.

Između ostalih to su portreti sljedećih slavnih osoba: Louis Aragon, Walter Benjamin, André Breton, Jean Cocteau, Colette, Marcel Duchamp, TS Eliot, André Gide, James Joyce, André Malraux, Romain Rolland, Jean-Paul Sartre, Elsa Triolet, Paul Valéry, Virginia Woolf.

U Maloj povijesti fotografije Walter Benjamin piše o ravnodušnom prolasku Atget-a pored reprezentativnog i njegov interes za napušteno, rubno, prazno.

Objektivni istraživač Walter Benjamin je, nakon obrade novih tehnika i mogućnosti, istražio rađanje moderniteta na predvodniku Baudelaire-u i tome okružju i utvrdio nedvojbeno da je modernitet porađan u teškim grčevima i velikim bitkama za najmanje nijanse slobode u svijetu koji je bio najmoderniji i koji se je smatrao konačnim vrhuncem svega, da je modernitet taj grč i smeće a najnaprednije središte svijeta bujajući Pariz nije modernitet.

Nekih stotinu godina kasnije, AndrĂŠ Gide i Walter Benjamin, među mnogima, došli su ne bi li otkrili komunističku utopiju, a vratili su se promijenjenih gledišta o Francuskoj i Njemačkoj i o utopiji kao takvoj.

Tehnologija služi čovjeku, a zadan je samo okvir, tj. kontekst, u kojem je svaki trenutak dizajniran drugačije - trenutak koji je Walter Benjamin opisao kao Angelus Novus: prostor gdje se prošlost i budućnost preklapaju.

U svojem eseju ÂťMoskvaÂŤ (iz 1927.) Walter Benjamin iznio je provokativnu i lakonsku izjavu: ÂťBoljševizam je ukinuo privatni život.ÂŤ Vjerovao je da je sovjetski režim i mislio dokinuti privatni život zajedno s privatnim vlasništvom.

U tom smjeru Kristina Lenard u svojim radovima propituje medij fotografije i njezina kamera nas uvodi u optički nesvjesno (das Optisch-Unbewusste) kao što nas i psihoanaliza uvodi u nesvjesne nagone (Walter Benjamin).

Pravi put za bolje rezulate je organizacija, a to je pak više teorijsko-inženjersko-arheološko-reciklažno-umjetnički posao nego bilo šta drugo, u kojem je ključan specifičan ljudski faktor, onaj koji je vičniji tim labirintima, u kojima bi se bolje snašao apstraktni humanistički intelektualac Walter Benjamin radeći fizičke poslove nego većina inženjera i političara.

Grey Bio je to Walter Benjamin koji je utvrdio da gledatelj apsorbira umjetničko djelo u sebe poput arhitekture koja je ujedno u stanju proizvesti simultanu kolektivnu recepciju.

O tome izuzetno piše Walter Benjamin u svome tekstu Mala povijest fotografije.

To su predmeti bez onoga što Walter Benjamin zove aurom.

Rada Iveković, Intervju s Borisom Budenom, vidi http://eipcp.net/transversal. [ 3 ] Vidi Walter Benjamin, The Task of Translator, u: M.

Jennings (ur.), Walter Benjamin, Selected Writings, Volume 1, Cambridge, Ma.., London: The Belknap Press of Harvard University Press, 1996., str. 253 - 263. [ 4 ] Ibid., str. 256. [ 5 ] Tako se još prevodi Benjaminov Fortleben, ibid., str. 254. [ 6 ] Ibid., str. 256. [ 7 ] Premda Benjaminova ideja života i naknadnog života umjetničkih djela, koja određuje odnos između izvornika i prijevoda, ima smisla samo sa stajališta povijesti (shvaćene contra naturam), ono što prema njemu omogućuje prevođenje je suprapovijesna kategorija srodstvo između jezika, ukratko, ono što Benjamin naziva čistim jezikom.

Preciznije rečeno, to bi značilo poricati, u nemoći mišljenja, jedan od najjačih i najplodnijih povijesnih procesa. Ibid., str. 256. [ 12 ] Ibid., str. 255. [ 13 ] U Walter Benjamin, Illuminations, Fontana: London, 1973, p. 72. Njemački original glasi: stets erneute späteste und umfassendste Entfaltung. W.

Benjamin, Die Aufgabe des Übersetzers, Walter Benjamin Gesammelte Schriften, IV.1, Frankfurt am Main: Suhrkamp, 1972., p. 9 - 21, s. 11. [ 14 ] Vidi bilješku 11. [ 15 ] Ibid., str. 255 [ 16 ] Sramiti se nije isto što i biti kriv.

3 Walter Benjamin upozorava na nastojanja estetizacije politike (koja je u dubokoj vezi sa samom kulturom), koja nužno završavaju u jednoj točki, a ta je točka rat.

Ona je ono što je Walter Benjamin nazvao aurom umjetničkog djela, i ono što svi mi poznajemo recimo u uzbuđenju zbog onoga što se nazivlje umjetničko svetogrđe.

Njemački filozof Walter Benjamin, Židov koji je domovinu napustio 1932., prije no što su nacional-socijalisti došli na vlast, tvrdio je kako osobna biblioteka predstavlja preciznu mapa vlasnikova karaktera.

Pariz kao glavni grad XIX. stoljeća, kako ga je nazvao Walter Benjamin, bio je mjesto gdje su se okupljali najveći europski umjetnici.

Walter Benjamin komentirao je da su zajedno s Âťprivatnim životomÂŤ i Âťmalograđanskom priprostošćuÂŤ u Rusiji nestale kavane: ÂťDokinuto je slobodno trgovanje, poput slobodnoga intelekta.ÂŤ Radnik treba preferirati bazen za plivanje.

Walter Benjamin je 20 - ih godina proteklog stolje ć a u tekstu Kapitalismus als Religion nastojao pokazati upravo to, dakako s ideološkim pobudama.

Filozof Walter Benjamin razmišljao je o dronovima, letjelicama na daljinsko upravljanje koje su zamišljali već i vojni teoretičari sredinom 1930 - ih.

1892. rođen je Walter Benjamin, njemački književnik i filozof židovskog podrijetla.

Walter Benjamin, " Metafizika mladosti " (3)