Tijekom prvog modula sudionici će moći doznati više o samom projektu Potpora provedbi Zakona o općem upravnom postupku, a zatim će ih pravni stručnjak s Projekta upoznati sa značenjem novoga ZUP-a, povijesti provođenja ZUP-a te će naposljetku imati priliku doznati više o specifičnim novinama u novom ZUP-u u odnosu na prethodni, posebno o onim novinama koje se izravno tiču građana i njihovih prava.

Upravni postupak može se, sukladno odredbama ZUP-a, pokrenuti na tri načina: po službenoj dužnosti, na zahtjev stranke i javnom objavom.

Da bi se neki ugovor, pa tako i ugovor o koncesiji, mogao smatrati upravnim ugovorom mora zadovoljiti uvjet iz čl. 150. ZUP-a da je zakonom propisano sklapanje takvog ugovora..

Međutim, moguće je i drugačije tumačenje riječi čl. 150. st. 1. ZUP-a ako je zakonom propisano sklapanje takvog ugovora..

Uspoređujući odredbe ZK-a i ZUP-a, jasno je da su u slučaju sklapanja ugovora o koncesiji stranke koje ga sklapaju javnopravno tijelo i fizička ili pravna osoba koja je, sukladno odredbama ZK-a izabrana kao najpovoljniji ponuditelj.

Dakako, moglo bi se zauzeti stajalište da on to formalno-pravno nije jer čl. 150. ZUP-a određuje kako sklapanje upravnog ugovora mora biti predviđeno posebnim zakonom, a samim ZK-om (donesenim 2008.), ugovor o koncesiji izričito se ne imenuje upravnim ugovorom.

Dakle, ukupno bi trebalo biti educiran maksimalno 21 dodatni trener ZUP-a.

Tako će Republika Hrvatska u budućnosti raspolagati sa 80 - ak educiranih trenera ZUP-a.

Do novog ZUP-a Hrvatska je bila jedna od zemalja s najvećim brojem izvanrednih pravnih lijekova.

Odredbe Zakona o sudovima kojima se uređuje postupanje sudačkih vijeća usklađuje se s odredbama ZUP-a posebno u dijelu kojim se propisuje sadržaj odluke o ocjeni rada suca, rokovi u kojima se može izjaviti žalba, kome se žalba izjavljuje, postupanje sa žalbom.

Sustav lokalne samouprave te procesi decentralizacije zahtijevali su modernizaciju ZUP-a, jednako kao i liberalizacija i privatizacija u sektoru javnih službi (telekomunikacije, zdravstvo, obrazovanje i sl.).

U st. 1. čl. 58. ZUP-a samo su primjerice navedena dokazna sredstva koja se najčešće koriste u upravnom postupku.

Njihovo korištenje u druge (zakonite) svrhe nije zabranjeno., U-III-4781/2005 od 12. studenoga 2007. Službena osoba odredit će izvođenje dokaza kad nađe da je to potrebno radi razjašnjenja stvari te upotpuniti činjenično stanje i izvoditi dokaze o činjenicama koje prije u postupku nisu bile iznesene ili još nisu utvrđene, a potrebne su radi utvrđivanja pravog stanja stvari. (čl. 51. st. 2. ZUP-a).

Koje će činjenice i okolnosti uzeti za dokazane, utvrđuje službena osoba slobodnom ocjenom, na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza posebno i svih dokaza zajedno te na temelju rezultata cjelokupnog postupka. (čl. 9. st. 2. ZUP-a).

Ta činjenica vrijedi i za ugovor o koncesiji, budući da unatoč stupanja na snagu ZUP-a, ZK-a nije noveliran u tom smislu.

Prilikom donošenja ZUP-a, vodile su se rasprave o uređenju upravnih ugovora, a bilo je i prijedloga da se upravni ugovori uopće ne uređuju ZUP-om.

Ustavni sud, stoga, napominje da je Upravni sud bio dužan (u granicama zahtjeva iz tužbe) provesti kontrolu zakonitosti osporenih rješenja i s aspekta njihove " tipiziranosti " i bezličnosti do stupnja koji se ne može smatrati sukladnim članku 209. stavku 2. ZUP-a, osobito stoga što se radilo o upravnoj stvari u kojoj se rješavalo o pravima i obvezama podnositelja vezanim uz uvjete njegove državne službe.

Praksa primjene ZOMO-a, u odnosu na obvezu iz ZUP-a da upravni postupak za ostvarivanje prava može trajati najviše dva mjeseca, pokazala je neodrživost toga roka u slučajevima ostvarivanja prava iz mirovinskog osiguranja primjenom međunarodnih ugovora o socijalnom osiguranju (u budućnosti i primjenom Uredbi EU).

Zbog toga će i Zavod biti obvezan donijeti rješenje i dostaviti ga stranci u postupku najkasnije u roku 60 dana od primitka traženih dokaza jer se tek od tada, u skladu s člankom 101. stavkom 2. ZUP-a u slučaju vođenja ispitnog postupka na zahtjev stranke, nakon primitka traženih dokaza od inozemnog nositelja osiguranja, zahtjev može smatrati urednim.

Ne samo da je upitna ovlast upravnog tijela da na usmenu raspravu u Republici Hrvatskoj pozove stranog državljanina koji ne boravi u Republici Hrvatskoj, već Zakon o općem upravnom postupku niti za hrvatske državljane ne predviđa mogućnost da se pozvanog svjedoka prislno dovede na usmenu raspravu, nego samo određuje da se svjedoku, koji se ne odazove pozivu, može izreći novčana kazna (čl. 67. ZUP-a).

Kad bi se zauzeo stav da je u disciplinskom postupku (u prethodnom postupku, na usmenoj raspravi ili u nekom drugom postupku) neophodno svjedoka ispitati u nazočnosti policijskog službenika protiv kojeg se vodi disciplinski postupak, a taj svjedok je, primjerice, stranac koji je prijavio policijskog službenika da je nezakonitom naplatom novčane kazne u prometu zloupotrijebio položaj, tada bi to bilo moguće samo primjenom instituta osiguranje dokaza (čl. 59. st. 3. ZUP-a), no to bi bilo u suprotnosti sa probicima kaznenog postupka protiv istog policijskog službenika, jer bi upravno tijelo upoznalo policijskog službenika (protiv kojeg se priprema pokretanje ili je pokrenut disciplinski postupak, a protiv kojeg je u tijeku kriminalističko istraživanje po prijavi da je počinio kazneno djelo) sa sadržajem iskaza svjedoka prije nego svjedok da svoj iskaz u državnoodvjetničkoj istrazi (čl. 219. i 220. Zakona o kaznenom postupku.

Stoga bi pravni lijek bio Prigovor protiv odluke temeljem čl. 156. ZUP-a koji kaže: Osoba koja smatra da joj je drugim postupanjem javnopravnog tijela iz područja upravnog prava, o kojem se ne donosi rješenje, povrijeđeno pravo, obveza ili pravni interes, može izjaviti prigovor sve dok takvo postupanje traje ili traju njegove posljedice.

Kumulativan zahtjev da se policijskom službeniku mora omogućiti da se sučeli sa svjedokom i postavlja mu pitanja, ne bi bio zadovoljen ni kada bi svjedok, koji ne boravi u Republici Hrvatskoj ili pak na području Prvostupanjskog disciplinskog suda MUP-a, već boravi u drugom, udaljenom, dijelu Hrvatske, bio saslušan zamolbenim putem (čl. 26. i 27. ZUP-a) pred upravnim tijelom ili sudom gdje ima prebivalište ili boravište, a bez nazočnosti policijskog službenika.

Ovim zakonom postupak revizije gotovo je u cijelosti usklađen s načelima ZUP-a i predložena revizija iz ovoga zakona nije protivna svrsi ZUP-a.

Zakon o postupanju i uvjetima gradnje radi poticanja ulaganja usklađuje se sa Zakonom o općem upravnom postupku (Narodne novine, broj 47/2009) na način da se briše supsidijarna primjena ZUP-a, te se pitanje šutnje uprave više ne rješava primjenom tzv. negativne fikcije, već se istu smatra pretpostavkom za izjavljivanje žalbe, odnosno upravnog spora.

Odredbom članka 30. stavak 1. ZUP - a propisano je da se stranci u postupku mora omogućiti izjašnjavanje o svim činjenicama, okolnostima i pravnim pitanjima važnim za rješavanje upravne stvari.

Člankom 72. ZUP-a uređeno je pitanje podnošenja podnesaka unutar roka, pa je tako stavkom 1. propisano da se smatra da je podnesak podnesen u roku ako je prije isteka roka zaprimljen u javnopravnom tijelu kojemu je trebao biti predan.

Prema odredbi članka 46. stavak 3. ZUP-a rješenje o obustavi postupka donijet će se po službenoj dužnosti i u slučaju kad se iz postupanja stanke ili iz drugih okolnosti postupka može zaključiti da je stranka odustala od zahtjeva.

Radionica je ponudila upoznavanje s institutima ZUP-a s posebnim osvrtom na zahtjev, obrazloženje rješenja i rješenje o obnovi postupka.

Člankom 127. stavkom 1. ZUP-a, propisano je da nakon provedene obnove postupka, nadležno tijelo donosi rješenje o upravnoj stvari koja je bila predmet upravnog postupka.