Ustavni sud primjećuje da su ti prigovori predlagateljice, ali i ostalih predlagatelja, djelomice točni, što pokazuje i ova odluka kojom se ukida više članaka ZoSSI-ja vezanih uz nadležnost Povjerenstva.

Uslijed nedostatka bilo kakvog obrazloženja koje bi upućivalo na prijeku potrebu da se od tog općeg sustava odstupi, Ustavni sud može samo pretpostaviti da se tom mjerom u prvom redu nastojao stvoriti vanjski dojam nulte tolerancije prema neizvršenju obveza iz ZoSSI-ja i vidljive djelotvornosti administrativnih sankcija u slučajevima njihova neizvršenja radi jačanja povjerenja građana u sustav funkcioniranja države.

To se može zaključiti iz članka 1. stavka 2. ZoSSI-ja koji propisuje da je " svrha ovog Zakona... jačanje povjerenja građana u tijela javne vlasti ".

A State Party shall not decline to act under the provisions of this paragraph on the ground of bank secrecy. " 30. Sukladno tome, Ustavni sud ocjenjuje nesuglasnim s Ustavom dijelove članka 8. stavaka 13. i 14. i dio druge rečenice članka 39. stavka 5. ZoSSI-ja jer zahvaćaju u područje kaznenog prava, a Povjerenstvu daju ovlasti inherentne onima koje se vezuju uz kaznena djela i uz tijela kaznenog progona i kaznene sudove.

Na njih se pozvala i Vlada u Prijedlogu ZoSSI-ja (v. točku 5.1. obrazloženja ove odluke i rješenja).

66. Ustavni sud prvo primjećuje da je članak 2. stavak 4. Ustava kao ustavna osnova za donošenje ZoSSI-ja preširoko postavljen, iako se pozivanju na taj članak općenito ne može odreći ustavnopravna valjanost.

Ustavnopravno je sporno pozivanje na druga dva članka Ustava jer nijedan ne može biti valjana ustavna osnova za donošenje ZoSSI-ja.

U drugu skupinu pripadaju, dakle, dvije sankcije " zbog nepoštovanja ZoSSI-ja nakon izrečene sankcije " ili, skraćeno, " sankcije poslije sankcija ".

Prvo, riječ je o prijedlogu za razrješenje imenovanog dužnosnika od javne dužnosti koje Povjerenstvo upućuje tijelu javne vlasti koje je dužnosnika imenovalo (članak 46. ZoSSI-ja).

Drugo, riječ je o ovlasti Povjerenstva da pozove izabranog dužnosnika na podnošenje ostavke na obnašanje javne dužnosti putem javnih oglasa (članak 47. ZoSSI-ja).

Razlika između podataka navedenih u izvješću i podataka Porezne uprave i drugih nadležnih tijela Republike Hrvatske može proizlaziti i iz načina na koji se prikupljaju, obrađuju, sistematiziraju, prezentiraju i/ili tumače pojedini podaci i ne mora uvijek značiti " nesklad ili nerazmjer " koji bi automatski značio i povredu ZoSSI-ja.

Iako članak 37. ZoSSI-ja ne ocjenjuje nesuglasnim s Ustavom, Ustavni sud dužan je upozoriti da samim činom dostave izvješća nadležnom odboru Hrvatskog sabora ne bi trebale biti iscrpljene zakonske obveze predsjednika i članova Povjerenstva u području sprječavanja sukoba interesa odnosno da samim činom zaprimanja njihovih izvješća ne bi trebale biti iscrpljene nadzorne ovlasti Odbora u tom pitanju.

Povjerenstvo je, naime, središnje nadzorno tijelo za provedbu ZoSSI-ja.

Članak 26. stavak 1. poziva se na članak 24. ZoSSI-ja (za nejasnoće vezane uz posljednji dio rečenice njegova stavka 1. v. točku 59.1. obrazloženja ove odluke i rješenja).

Ustavnom sudu nije dopušteno nagađati jesu li u Prijedlogu ZoSSI-ja pogrešno navedeni članci Ustava koji bi trebali biti osnova njegova donošenja.

Za donošenje konačne ocjene o pravnom položaju Povjerenstva u sustavu državne i javne vlasti, međutim, treba razmotriti mjerodavne odredbe ZoSSI-ja.

Ukidanje članka 53. stavka 1. alineje 2. ZoSSI-ja, međutim, ne znači da Povjerenstvo nije dužno donijeti pravila o svom radu u roku od 30 dana od izbora.

Nesuglasnost s Ustavom obuhvaća naziv općeg akta koji mora biti usklađen s predmetom njegova uređenja kako je on definiran u članku 53. stavku 1. alineji 2. ZoSSI-ja.

32.2. Budući da je u točkama 27. do 30. obrazloženja ove odluke objasnio razloge zbog kojih treba ukinuti i dio druge rečenice članka 39. stavka 5. ZoSSI-ja, pokazuje se potrebnim utvrditi tekst članka 39. stavka 5. ZoSSI-ja koji će ostati na snazi nakon objave ove odluke u " Narodnim novinama ".

27. Miješanje administrativne (preventivne) i kaznene sfere primjećuje se u dijelovima ZoSSI-ja koji uređuju ovlasti Povjerenstva u postupku provjere podataka iz izvješća o imovinskom stanju dužnosnika.

U Prijedlogu ZoSSI-ja nisu obrazloženi razlozi tog odstupanja niti su obrazloženi razlozi zbog kojih je Vlada, kao predlagatelj ZoSSI-ja, smatrala da mora posegnuti za " obustavom isplate dijela neto mjesečne plaće ", kao novim načinom izvršenja novčane kazne u situaciji kad dužnosnik ne podnese u roku izvješće o svom imovinskom stanju te o načinu stjecanja imovine i izvorima sredstava kojima je kupljena pokretna i nepokretna imovina koju je dužnosnik dužan prijaviti (članci 8. i 9. ZoSSI-ja).

U zakonodavnoj praksi koja je uslijedila poslije stupanja na snagu ZoSSI-ja ta je odredba interpretirana vrlo široko, sve do tumačenja da Povjerenstvo ima zakonsku ovlast, primjerice prisilno ulaziti u domove dužnosnika bez sudskog naloga i provoditi njihovu pretragu (v. pitanja postavljena tijekom vođenja razgovora s kandidatima koji ispunjavaju uvjete za članove Povjerenstva obavljenih od 24. rujna do 28. rujna 2012., koje je proveo nadležni Odbor za izbor, imenovanja i upravne poslove Hrvatskoga sabora na temelju javnog poziva za podnošenje prijedloga za izbor predsjednika i članova Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa klasa: 021 - 13/12 - 07/47, urbroj: 6521 - 18 - 12 - 01 od 22. kolovoza 2012.).

S druge strane, međutim, dužan je primijetiti da je uvođenjem novog oblika izvršenja novčane kazne za povrede ZoSSI-ja, zakonodavac posredno i implicitno priznao nedjelotvornost redovitog sustava predviđenog za neizvršenje novčanih kazni određenih pojedinačnim upravnim aktima nadležnih tijela, ali i postojanje nepovjerenja građana u djelotvornost tog sustava.

Ustavni sud na kraju je dužan naglasiti da je u budućim izmjenama i dopunama ZoSSI-ja riječi " pribaviti činjenice i dokaze " nužno zamijeniti drugim odgovarajućim riječima (primjerice, " mjerodavne podatke i obavijesti ").

Naime, radi osiguranja pravne sigurnosti i pravne dosljednosti, općenito je potrebno sudske pojmove kao što su " dokaz " ili " utvrđivanje činjenica " ukloniti iz cijelog teksta ZoSSI-ja jer zamagljuju predmet njegova uređenja, a mogu dovesti i do stvaranja pogrešnih zaključaka o nadležnostima i pravnoj naravi Povjerenstva.

U njemu su uređuje kaznena odgovornost za koruptivna kaznena djela koje nisu predmet uređenja ZoSSI-ja.

U ovom je ustavnosudskom postupku utvrđeno da granica između administrativnog (preventivnog) i kaznenog nije povučena na ustavnopravno prihvatljiv način u članku 8. stavcima 13. i 14. i s njima povezanim člancima 39. stavku 5. i 55. stavcima 2. i 4., člancima 26. stavku 3. i 27. te člancima 46. i 47. ZoSSI-ja.

9. Drugi predlagatelj ističe da su članak 8. stavci 10. i 12. ZoSSI-ja nesuglasni s člancima 16. i 37. Ustava.

28. Ustavni sud ne ocjenjuje članak 8. stavke 13. i 14. i članak 39. stavak 5. (drugu rečenicu) ZoSSI-ja nesuglasnima s Ustavom u cijelosti.

19. Ustavni sud prihvaća i upozorenje koje je u pravnom mišljenju naveo prof. dr. sc. Branko Smerdel o manjkavosti ZoSSI-ja kad je riječ o " propustu da se kaže odgađa li korištenje propisanog pravnog sredstva (upravni spor) objavljivanje odluke... ".