Zakona o sudovima (Narodne novine br. 3/94, 75/95 i 100/96) stvarno je nadležan općinski sud a ne trgovački sud, a temeljem odredbe čl. 48. st. 2. ZPP-a mjesno je nadležan Općinski sud u S. "

Međutim, sukladno odredbi članka 155. stavka 1. ZPP-a sud je dužan ispitati, u svakom pojedinom slučaju, je li parnična radnja koju je poduzeo punomoćnik-odvjetnik bila potrebna radi vođenja parnice, odnosno za ostvarivanje ili obranu prava.

To u Zakonu o parničnom postupku nije izričito rečeno, ali iz ukupnosti odredbi koje uređuju punomoć (čl. 89. do 101. ZPP-a), posebno iz odredbe čl. 90. i 91. ZPP-a proizlazi da punomoćnik može biti samo fizička osoba.

Valjalo je zato djelomično prihvatiti reviziju tuženika u dijelu pobijanja odluke s naslova dosuđene naknade zbog pretrpljenih fizičkih boli i u tom dijelu preinačiti pobijanu presudu, a u preostalom dijelu reviziju kao neosnovanu odbiti te tako u svemu odlučiti kao u izreci ove presude pozivom na odredbu iz čl. 395. st. 1. i čl. 393. ZPP-a. "

Međutim, izmjenama i dopunama ZPP-a iz 2008. (čl. 186. d - čl. 186. g) određena je još jedna mogućnost za sudsku nagodbu, a to je kad stranke u tijeku parničnog postupka prilože sporazum kojim predlažu mirenje pri nekom od centara za mirenje, sud će stranke uputiti da se u roku osam dana obrate predloženom centru za mirenje i zastat će s postupkom do okončanja postupka mirenja, a stranke su dužne obavijestiti sud o obraćanju izabranom centru u roku osam dana.

Za suđenje u ovom sporu stvarno je nadležan općinski sud temeljem čl. 16. st. 2. ZS, a temeljem odredbe čl. 48. st. 2. ZPP-a opće je mjesno nadležan Općinski sud u Opatiji. "

Višestruka sukladnost u poljoprivredi važan je dio posljednje reforme ZPP-a (Zajednička poljoprivredna politika EU-a).

Presuda je zahvaćena bitnom povredom odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 1. ZPP-a jer je glavnom raspravom rukovodio sudski savjetnik, a ne sudac - predsjednik vijeća.

Temeljem odredbe 61. 19. Zakona o sudovima (NN 3/94) i spomenutog stajališta Vrhovnog suda Republike Hrvatske Zagreb izraženog u tamo spo menutom predmetu, valjalo je riješiti kao u izreci po čl. 21. st. 1. ZPP-a.

Zakona o sudovima (NN broj 3/94), te pozivom na odredbe čl. 17. st. 1. i čl. 21. st. 1. ZPP-a).

Međutim, Ustavni je sud svojom odlukom riješio da ukinuta odredba članka 382. ZPP-a prestaje važiti tek 15. srpnja 2008. godine, zbog potrebnih promjena u zakonskom uređenju revizije koje zahtijevaju opsežnu stručnu i zakonodavnu pripremu.

Treća se osoba, međutim, ne bi mogla pozivati na ta mjesta kada je u pitanju opća mjesna nadležnost suda, jer je prema odredbi čl. 48. ZPP-a, za suđenje u sporovima protiv pravnih osoba općemjesno nadležan sud na području kojeg se nalazi njihovo registrirano sjedište. [ 2 ]

Stoga je žalba odbijena kao neosnovana, a rješenje suda prvog stupnja potvrđeno, a sve temeljem odredbe čl. 380 st. 1 t. 2 ZPP-a, u svezi odredbe čl. 19. st. 1 i čl. 10 st. 1 OZ.

Sudeći u predmetu za koji nije stvarno nadležan sud je počinio bitnu povredu odredaba postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 4. ZPP-a. "

Jedno od temeljnih načela hrvatskog parničnog prava je načelo traženja istine (čl. 7. ZPP-a).

Predloženim izmjenama Zakona o parničnom postupku namjerava se osigurati veća akuzatornost i kontradiktornost postupka, ali ni nakon usvajanja izmjena ZPP-a sud uglavnom neće moći odbiti izvođenje nekog dokaza kojeg je stranka predložila.

" U odnosu na žalbene navode nakon uvida u spis ovaj žalbeni sud na lazi da tumačenje prvostepenog suda odredbe čl. 119. ZPP-a bi bilo isprav no kad bi tuženik predlagao povrat u prijašnje stanje zbog propuštanja ro čišta određenog povodom prijedloga za povrat.

Kako prvostupanjski sud prilikom imenovanja privremenog upravitelja nije zatražio njegovu suglasnost pogrešno je primijenio materijalno pravo, pa je ostvaren žalbeni razlog pogrešne primjene materijalnog prava iz članka 356. Zakon o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92 i 112/99) na koju ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, pa je valjalo pobijano rješenje u točci II. ukinuti temeljem članka 380. točka 3. ZPP-a. "

Posljednje izmjene i dopune ZPP-a usvojene na 23. Sjednici Sabora Republike Hrvatske 13. svibnja 2011. uvode nove mogućnosti za rješavanje spornih odnosa mirenjem pa ćemo u daljnjoj obradi obuhvatiti i te odredbe ZPP-a, koristeći se Konačnim prijedlogom Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku s obrazloženjem.

Za vrijeme trajanja postupka mirenja Zakon ne određuje što se događa s odgodom poduzimanja radnji u parničnom postupku pa se priklanjamo stajalištu da bi sud trebao odrediti zastoj postupka, kao stanje do kojega, prema Zakonu o parničnom postupku, dolazi u analognim situacijama (čl. 321. st. 5. ZPP-a).

Teoretičari upućuju da nema zapreke da sud elastičnom interpretacijom odredbe ZPP-a, koja ga ovlašćuje da prekine postupak dok se u drugom postupku ne riješi prejudicijelno pitanje, umjesto rješenja o odgodi donese rješenje o prekidu postupka [ 4 ].

I prema odredbi članka 215 a ZPP-a, u slučajevima u kojima dolazi do zastoja postupka primjenjivat će se, na odgovarajući način, odredbe o prekidu postupka.

Sud je krivo presudio da revizija ne veži za odredbe čl. 435 ZPP a uopće nije razmatrao i donio odluku o odugovlačenje postupka čl. 10. ZPP.

Direktor Opće uprave i ministar razmijenili su stajališta o određenom broju pitanja, posebice o stanju hrvatskih priprema za provedbu ZPP-a 2013., te prijedlozima reforme ZPP-a.

Sadržaj Jedinstvenog plana rješavanja predmeta: 1. DOSLJEDNO I BEZIZNIMNO PRIMJENJIVATI ODREDBE ZPP-a I PROCESNE ODREDBE IZ DRUGIH ZAKONA 2. MJERE UPRAVLJENE K POVEĆANJU TRANSPARENTNOSTI RADA TRGOVAČKIH SUDOVA I SUDACA 3. MJERE SPRIJEČAVANJA KORUPCIJSKOG POSTUPANJA I OTKLANJANJA SVAKOG POSTUPANJA KOJE MOŽE UPUĆIVATI NA ZAKLJUČAK O MOGUĆEM POGODOVANJU ILI KORUPCIJI 4. ZABRANA PRIMANJA SVIH PA I NAJMANJIH DAROVA IZ ZAHVALNOSTI BILO OD STRANAKA BILO OD NJIHOVIH PUNOMOĆNIKA 5. SAMOEDUKACIJA SUDACA, SUDSKIH SAVJETNIKA I VJEŽBENIKA Usvojeni plan mjera predstavlja ZAJEDNIČKA INTERNA OBVEZUJUĆA PRAVILA POSTUPANJA za sve suce i sudske savjetnike trgovačkih sudova.

9. Nakon Novele ZPP-a iz 2003. (NN, 117/03) na stvarnu nadležnost sud pazi po službenoj dužnosti samo do upuštanja u meritorno raspravljanje, a u postupku povodom pravnih lijekova stvarna nadležnost izjednačena je s mjesnom.

Zemlje članice dužne su provesti isplatu i provjeru potrošnje sukladno pravilima Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP), a Komisija se mora uvjeriti da su zemlje članice fondove iskoristile propisno.

To međutim nije zahtjev za utvrđenje postojanja odnosno nepostojanja kakva prava ili pravnog odnosa, odnosno istinitost ili neistinitosti kakve isprave u smislu čl. 187. st. 1. ZPP-a.

S obziram da su pravila o mjesnoj nadležnosti suda utvrđena u Zakonu o izvršnom postupku, pa tako i pravila sadržana u odredbi članka 262. st. 1. ZIP-a, pravila o isključivoj mjesnoj nadležnosti suda to stranke sporazu mom od 3. VII. 1991., na kojeg se poziva prvostepeni sud u obrazlaženju po bijane odluke, nisu mogle prorogirati mjesnu nadležnost nekog drugog suda (arg. iz 61. 70. st. 1. ZPP-a u vezi sa č1. 14. ZIP-a) pa tako i Okružnog privred nog suda u S. "

Zakona o sudovima (NN 3/94) prema kojoj bi Trgovački sud bio nadležan u ovom sporu ako bi kao suparničari sudjelo vale osobe koje su u pogledu predmeta spora u pravnoj zajednici ili ako njihova prava odnosno obveze proistječu iz iste činjenične osnove (materi jalni suparničari prema čl. 196. st. 1. ZPP-a).