Austrijski biolog Fritz Zweigelt (1888. - 1964.) iskrižao je 1922. ove dvije sorte kako bi novoj osigurao dovoljno prirodnog sladora i kiselina.

Štoviše, sortu danas i zovu zweigelt.

Uzgajaju ga i Nijemci, Mađari, Slovaci, a lani su zweigelt počele saditi i nove vinske zemlje poput Belgije i Poljske.

Ponajprije se to odnosi na njegov zweigelt odnjegovan u novim bačvicama.

Zato ne može jamčiti da će zweigelt, kao ni druga njegova vina, biti svake godine isti ili barem sličan.

Od berbe 2009. zweigelt mu ima i markicu Eko.

Ponosno govori kako je njegov zweigelt bogat polifenolima, flavonoidima i vitaminima koji povoljno djeluju na zdravlje.

Zweigelt voli drvene bačve i njene arome, kao i odležavanje na kvascima, ga doista oplemenjuju.

A nije zweigelt jedina sorta kojoj se zna stvoritelj i koja ima rođendan.

Ostale (prema Pravilniku NN 159/04) preporučene bijele sorte su: pinot bijeli, pinot sivi, chardonnay, sauvignon, traminac crveni, traminac mirisni, silvanac zeleni, rizling rajnski, rizvanac (müller thurgau), manzoni bijeli, muškat ottonel, kerner, moslavac, ranfol (štajerska belina), zelenac slatki bijeli, a od kultivara s crnim grožđem to su frankovka, pinot crni, zweigelt, merlot, cabernet sauvignon, cabernet franc, portugizac i syrah.

Ostale sorte su rajnski rizling, sivi pinot, zweigelt te crni pinot.

Od ukupnog broja lozinih cijepova, dominira sorta graševina s 7.500 lozinih cijepova, dok ostatak tvore uglavnom crne sorte i to: cabernet suvignon, zweigelt i portugizac.

U bogatoj ponudi kvalitetnih vina ističu se Sivi i Bijeli pinot, Chardonnay, Rajnski rizling, Graševina, Sauvignon i Muškat žuti, za koje posjeduju zaštitu kontroliranog podrijetla, a njeguju još i Kerner i Zweigelt.

Velike nade polažemo u frankovku, graševinu i zweigelt.

Pravilnikom o Nacionalnoj listi dopuštenih kultivara vinove loze u RH (NN 159/04.), preporučeni su: graševina, pinot bijeli, pinot sivi, silvanac zeleni, sauvignon bijeli, rizling rajnski, traminac crveni, traminac bijeli, rizvanac, chardonnay, neuburger, veltlinac crveni, veltlinac zeleni, šipelj, plavec žuti, muškat bijeli, muškat žuti, muškat ottonel, zelenac slatki bijeli, manzoni bijeli i moslavac, a od crnih frankovka, portugizac crni, pinot crni, merlot crni, zweigelt i lovrijenac.

Kod crnih vina prvo mjesto je osvojio Andrija Mitrović sa zweigeltom, drugo Goran Škorvaga s crnim pinotom i treće zweigelt Stjepana Pavića.

Drugi stavak Vinski Valcer â graševina, zabavnog je štiha uz obilje iznenađenja, dok će treći stavak publiku vratiti u prošlost izloženih vina u Enjingijevoj arhivi, a naslov je Arhiva Slavonica - zweigelt.

U manjem omjeru zastupljeni su i bijeli pinot i rajnski rizling, od bijelih vina, te zweigelt od crnih.

Patka intenzivan okus njezina mesa traži pinot crni sa sjeverozapada Hrvatske ili frankovku i zweigelt iz Slavonije.

Erdut je poznat kao vinogradarski kraj, s blizu 500 ha pod vinovom lozom i po vinariji koja proizvodi čuvena vina erdutsku graševinu, pinot sivi, traminac, chardonay, zeleni silvanac, rajnski rizling, zweigelt.

Nacionalna lista dopuštenih kultivara u RH i pregled dopuštenih kultivara za određena vinogradarska područja u RH vidljiva su iz slijedećih propisa: 1. Pravilnikom o Nacionalnoj listi dopuštenih kultivara vinove loze u RH (NN 159/04.) i 2. Pregled preporučenih i dozvoljenih kultivara u hrvatskim vinogradarskim podregijama Prema naprijed citiranom Pravilniku o Nacionalnoj listi priznatih kultivara vinove loze (NN 159/04.) na području podregije Plešivica preporučeni kultivari bijelog grožđa su graševina, pinot bijeli, pinot sivi, silvanac zeleni, sauvignon bijeli, rizling rajnski, traminac crveni, traminac bijeli, rizvanac, chardonnay, neuburger, veltlinac crveni, veltlinac zeleni, šipelj, plavec žuti, muškat bijeli, muškat žuti, muškat ottonel, zelenac slatki bijeli, manzoni i moslavac, a od crnih, frankovka, portugizac, pinot crni, merlot crni, zweigelt i lovrijenac.

Ovdje možete uživati u vrhunskim bijelim vinima Graševine, Sauvignona, Rajnskog Rizlinga, Chardonnaya i Žutog Muškata te od crnih preporuča se Crni Pinot, Frankovka, Zweigelt i Portugizac.

Njihov Miraz Zweigelt 2009. najbolje ocijenjeno hrvatsko vino među crnjacima osim plavca malog (koji je na GAST-u u posebnoj kategoriji.Osvojili su još četiri zlata, za Graševinu Dika 2010., Chardonnay Miraz 2010., Syrah Miraz 2009. i Graševinu izborna berba bobica 2009.

U razdoblju od osnivanja posađeno je 86.000 lozinih cjepova kvalitetnih vinskih sorata i to graševine oko 50 %, a sve ostale sorte; chardonnay, bijeli pinot, sauvignon, moslavac, frankovka, zweigelt i crni pinot, čine ostalih 50 %.

Sladiti se može voćnim šećerom ili medom objašnjavao je Macchi poslužujući u zagrebačkom restoranu Apetit City kruške poširane u vinu od sorte zweigelt, bez šećera, ali s malo meda i pačja prsa uz vino Miraz Zweigelt berbe 2009. - Dodao sam i vanilije jer je vino odležalo u drvenim bačvicama koje mu daju aromu vanilije rekao je, a nadovezao se enolog Feravina Miodrag Hruškar: - Ne ističemo barrique na etiketama jer ne želimo ni da se u vinima previše osjeti utjecaj hrasta.

Prema školskim kombinacijama sljubljivanja hrane i vina, zweigelt se pije uz janjetinu ili mesna jela s gljivama, frankovka odležana u drvetu uz pečene kobasice i mljeveno meso sa žara, a syrah uz janjetinu, odreske sa žara ili pernatu divljač, ponajprije fazana.

Asortiman preporučenih crnih kultivara (prema Pravilniku o Nacionalnoj listi.., NN 159/04.) čine: portugizac, pinot crni, frankovka, lovrijenac, zweigelt i gamay bojadisar.

Na vinogradima ukupne površine 160 hektara uzgajaju se najviše graševina i frankovka, te bijeli pinot, rajnski rizling, zweigelt i syrah.

Gradišćanski Hrvati koji se bave vinom poznatiji su po slatkim bijelim predikatima, a od crnih rade frankovku i zweigelt, sortu nastalu križanjem lovrijenca i frankovke.

Feravino trenutačno uzgaja vinovu lozu na 170 hektara, a od sorti u vinogradima prevladavaju graševina i frankovka, uz koje su još zastupljeni bijeli pinot, chardonnay, rajnski rizling, zweigelt i syrah, cabernet sauvignon i merlot.