Pojedina hrvatska narječja, čakavsko, kajkavsko ištokavsko, posjeduju genetsku posebnost, a osobito su važnečakavsko - kajkavske izoglose, poglavito konstrukcije uz brojeve dva, tri ičetiri, izostanak umetka ov -/- ev - u množini te vokalna realizacija a ne redukcija poluglasa u slabu položaju.

Loptice svjestaN saN svog pravopisa i svjesno pišem po dalmatinski i gusti mi je citat kajkavske zapise drugih korisnika i uživati u raznolikostima hrvatskog jezika Tvoja mržnja prema jugu koju sad pokazujes dovodi sad i meni u pitanje istinitost - munja90, 7.5.13. 10:51

Potaknuli su mnoge druge sastave na njegovanje kajkavske glazbe i snimanje nosača zvuka kao trajnog zapisa.

Ignac Szentmartony (Svetomartinski) Stariji, bio je u 18. stoljeæu matematièar i astronom europskoga znaèaja, Ignac Svetomartinski Mlaði, autor je kajkavske gramatike na njemaèkom jeziku (Einleitung zur kroatischen Sprachlerhe fur Teutsche; neki autorstvo pripisuju Ignacu Starijem); Juraj Lehpamer, uèitelj, orguljaš u Kotoribi, autor je pjesmarice PHILOMELA SACRA (1796); Juraj Lajtman, župnik, borac za nacionalno osloboðenje Meðimurja, suradnik ganèev, suautor molitvenika Jezuš, ljubavi moja; Joža Horvat, suvremeni hrvatski književnik, autor " Maèak pod šljemom ", " Crvene lisice ", " Bese " i drugih djela.

Radnja kajkavske satirične komedije Skupština smještena je u selo Črevo, u kojem postoji Seoski odbor, koji zasjeda jednom godišnje kako bi donio važne odluke za zajednicu.

Krapina - od nedjelje 45. godinu zaredom Tjedan kajkavske kulture

KPD Zlatarjeve osnivač je zlatarskih Dana kajkavske riječi, kroz godine je sudjelovalo putem svojih sekcija na kulturnim događanjima u Zlataru i okolici, dok je 2010. godine osnovan i komorni zbor koji svojim nastupima prima pozitivne kritike za svoje izvedbe.

Đani Stipaničev ovih dana postao je ponosni vlasnik vrijednog nosača zvuka nazvanog Kajkavske popevke.

S obzirom da možemo reći da se Đani Stipaničev već udomaćio na festivalima kajkavske popevke u Krapini i na ZGF Krijesnica, razloga je bilo dovoljno da se objavi ovakav album.

Drugi po redu Turopolska večer održana je u veselom ozračju i uz kajkavski jezik. 29. svibnja u Muzeju Turopolja održan je susret koji je privukao veliki broj ljubitelja kajkavske riječi.

Taj teritorijalni princip koncipiranja zbornika nije, međutim, na poetičkom planu značio protežiranje, prije svega zavičajne, kajkavske lirike, iako ima i toga, nego je riječ o izboru iz djela 33, uglavnom, izvanantologijska pjesnika, širokog generacijskog, poetskog, zavičajnog i sudbinskog raspona.

U dvorcu djeluje Kajkaviana - Društvo za prikupljanje, čuvanje i promicanje hrvatske kajkavske baštine sa stalnom izložbom " Kajkaviana croatica " otvorenom za javnost.

Od ponedjeljka se Dani kajkavske riječi nastavljaju u Zlataru, gdje se tijekom tjedna organizira predstavljanje izrade drvenih igračaka te kazališne predstave za djecu i odrasle.

Priredbe dječjeg kajkavskog stvaralaštva, likovna izložba Čovjek čovjeku i Zbor malih pjesnika bit će održane u subotu, a Festival dječje kajkavske popevke je u nedjelju.

Autorica i urednica je Ivanka Bičak, izvršni producenti Boris Zeljak i Kristina Iveković, a voditeljica Majda Jelušić. I u novoj sezoni emisije gledatelji i svi ljubitelji kaja i kajkavske glazbe moći će uživati uz glazbeni, i u drugim zanimljivim sadržajima emisije: u rubrici Kaj retro urednik i voditelj rubrike Stjepan Zrinski, vodi nas u kajkavsku glazbenu prošlost, Kajkavski potpuri donose nam nove okuse, mirise, boje i zvukove, dok u Razglednici predstavljamo turističke destinacije kajkavskog podneblja, a i gledatelji nam mogu slati svoje foto i video razglednice.

Kaj se kuha? donosi nam nove recepte iz kajkavske kuhinje, a tu je i kutak za vinoljupce Uz vince i tamburice.

Krapina u znaku tjedna kajkavske kulture

Dana 25. rujna 2011. učenice Lucija Vitko i Klementina Kos uspješno su nastupile na Festivalu dječje kajkavske popevke u Zlataru pjevajući dvoglasnu pjesmu Rožice.

Od kulturnih događanja u gradu izdvajamo Tjedan kajkavske kulture u kojem se održava i manifestacija Kajkavske popevke, te festival za djecu po imenu Kaj.

Njezine mudre i sočne kajkavske opservacije, kazivanja o životu i ljudima, Bogu i vjeri, kruhu i konjima, njezine dijagnoze i ocjene, cijeli njezin kajkavski vokabular i sintaksa bili su otkriće prvog reda i pobudili su osobitu pozornost publike i znanosti.

Je li moguće, recimo, da dječak od osam ili devet godina tako dobro memorira bakine kajkavske replike, koje nisu bile nimalo bezazleni, lako upamtljiv tekst, da ih nakon četrdesetak godina odrasli čovjek, Krleža može superiorno zapisati?

Naše Dijačke membe nakon objavljivanja u Jureku i Koprivničkom književnom godišnjaku putuju i u ostale kajkavske krajeve Hrvatske.

Uglazbio je popijevku Poleg jedne velke gore, a njegove brojne kajkavske šansone bile su izvedene i nagrađene na Festivalu kajkavske popijevke u Krapini.

Drugoga dana nastupili su, uz učenike naše škole, izvođači iz preko 20 osnovnih škola, kulturno-umjetničkih društava i društava Naša djeca iz cijele kajkavske Hrvatske.

Osnivanjem zemljišnih knjiga 1902. kao vlasnici plemićkog dobra upisani su pl. Franjo Barać (Kraljevski sudski vještak u Zagrebu plemenita roda) i supruga mu pl. Matilda Barać, rođena Domjanić (kćerka pl. Dragutina Domjanića (1875. - 1933.) poznatog vijećnika, pravnika, književnika i pjesnika čije se brojne kajkavske pjesme čitaju, govore, pjevaju i danas - npr. pjesme Kaj ili Fala - postale su trajna baština hrvatske kulture).

Na repertoaru su se našle zabavne i kajkavske narodne pjesme iz Hrvatske i Slovenije, a po običaju slavljenici su i zaplesali.

Pjesma je stekla popularnost pučke kajkavske popijevke.

Od 2002 god. sudjelujem kao pjevač na festivalima koji njeguju narodni glazbeni izričaj i kajkavske stihove, a suosnivačem sam i vokalnog kvarteta Gubec.

Kreativno je sudjelovala u pripremi i prodaji kulturno turističkih programa i itinerera posjeta Hrvatskom zagorju za domaće i inozemno tržište kao npr: Tragom kajkavske riječi, Muzeji, galerije i zbirke Hrvatskog zagorja, Sakralni objekti - barok u Hrvatskom zagorju, Zagorski dvorci, itd.

Bez obzira na (razumljiv, pa i nepotreban) nedostatak vršnih književnih ambicija i pretenzija, upravo je taj lirski prosede uspio, unatoč nerijetkoj prećutilnosti, sačuvati izvornost kajkavske poetike, ma kakva ona bila: a izvorna kajkavska poetika nije akrobatsko balansiranje ni eksperimentalnim versifikatorskim izražajima ni antiglobalističkim idejnim prosvjedima a to ne treba biti teško priznati ni potpisniku ovih redaka, upravo promicatelju takve progresivnosti niti pak neuspješno, autorski ojadno i posvema nemoćno koketiranje neuspjelih kandidata s tovrsnim rekvizitarijem.