Standard COBIT COBIT (Control Objectives for Information and Related Technology) se u svojoj prvoj iteraciji pojavio 1996., kada je ISACA (Information System Autit and Control Association) objavila skup pravila koja su definirala dobru praksu prilikom provedbe nadzora nad sveukupnim poslovanjem tvrtke.

COBIT se usredotočuje na poboljšanje IT sustava tvrtke, ali kroz poboljšanje sveukupnoga tvrtkinog poslovnog procesa.

Za uspješnu implementaciju postavki iz COBIT okvira moraju sudjelovati svi odjeli konkretne tvrtke.

Druga je znatna razlika između ITIL-a i COBIT-a u tome što se ITIL prvenstveno usredotočuje na Service Delivery i Service Level Management.

Kao takvoga, češće će ga primjenjivati tvrtke koje žele poboljšati kvalitetu usluge koju nude svojim klijentima, dok se COBIT usmjeruje na tvrtkine interne procese u cilju njihova poboljšanja.

Zbog navedenoga ITIL se može smatrati podrobnije definiranim podskupom COBIT okvira.

Uspješna implementacija COBIT okvira unutar tvrtke uvelike ovisi o prihvaćanju toga modela od strane top management upravljačkih struktura.

Dok će se za implementaciju ITIL okvira redovito angažirati tipična IT savjetnička tvrtka ili mrežni integrator koji ima i ITIL odjel, implementaciju COBIT okvira mogu provoditi, osim navedenoga tipa tvrtki, i tvrtke iz knjigovodstvenoga sektora.

Iako ne postoji zakonska obveza primjene propisa i uređivanja IT sustava po COBIT propisima, tvrtke čijim se dionicama trguje na američkim burzama obvezne su pridržavati se Sarbanes-Oxley zakona (SOX act).

Tvrtke koje žele, tj. koje se moraju pridržavati toga zakonskog propisa najčešće implementiraju procedure upravo iz COBIT okvira jer COBIT usklađuje tvrtkine interne procese sa SOX propisima.

S obzirom na to da se informatička tehnologija stalno razvija, da se u poslovanju stalno pojavljuju novi koncepti i propisi, svi se navedeni certifikati redovito ažuriraju zajedno s COBIT okvirom.

Trenutačno je aktualan COBIT v4.1 dok je za ovu godinu planirano ažuriranje u COBIT v5. Navedena bi iteracija trebala donijeti mnoge novine u odnosu na prethodnu.

U ovom području postoji i niz svjetski priznatih metoda i okvira koje se često koriste pri revizijama (ISO 27000, CobiT, Risk IT, itd.).

- inovativni su pristupi reviziji i uslugama izražavanja uvjerenja također istraženi, uključujući nedavne događaje po pitanju eksterne revizije i revizijskog odbora, rizika revizije, izvještavanja u realnom vremenu i kontinuirane revizije, COBIT-a, revizijskih i tehnoloških dostignuća, usluga izražavanja uvjerenja, interne kontrole i revizije u okruženju informacijskih tehnologija te nedavnih revizijskih i upravljačkih propisa.

Metode kojima se koristi su CobiT, ITIL, ISO 27000, Risk IT, Val IT, Basel II, Sarbanes-Oxley, itd.

Osim toga, nudimo i uslugu organiziranja i provođenja interne revizije (potpuni outsourcing) uključujući i reviziju IT sustava u skladu s CobiT metodologijom i smjernicama HNB-a za primjereno upravljanje informacijskim sustavom.

Implementacija COBIT-a započinje procjenom cjelokupne zrelosti informacijskih procesa u organizaciji.

Dobra vijest je da takav okvir već postoji u obliku normi - najraširenija je norma ISO 27001, vodeći međunarodni standard za upravljanje informacijskom sigurnošću, ali postoje i drugi - COBIT, NIST SP 800 series, PCI DSS, itd.

Nadalje, aplikacija sadrži i različite izvještajne komponente, mogućnost upravljanja postupcima upravljanja rizicima u kontinuiranom razdoblju, kategorizaciju mjera i događaja prema COBIT-u i Basel II specifikacijama...

Robert Idlbek u radu Primjena metode COBIT za povećanje poslovne uspješnosti: primjer visokoškolske ustanove bavi se utjecajem kvalitete informacijskog sustava na poslovnu uspješnost te analizira trenutačno stanje informatizacije jedne visokoškolske obrazovne institucije u Hrvatskoj.

Rad objašnjava metode za samoprocjenu razine zrelosti informacijskog sustava u organizaciji kao i korištenje metodološkog okvira COBIT za postizanje boljih ekonomskih rezultata poslovanja.

Na raspolaganju su vam ITIL, COBIT, MOF i još brojni drugi.

Nedavno sam odgovarao na pitanje o tome koji je radni okvir prihvatljiviji za primjenu Smjernica HNB-a: ISO 27001/27002 ili COBIT.

Čitatelji ovih stranica znaju kako ja često citiram COBIT, no fali li uopće nešto normi ISO 27001/27002, koja je, usput rečeno, puno popularnija i poznatija u našim krajevima?

Pritom treba razlikovati one mjere koje propisuju općeniti sustavi upravljanja korporativnom informatičkom funkcijom poput ITIL ili COBIT od onih koji su usmjerene isključivo uspostavljanju sustavu upravljanja informacijskom sigurnošću (npr.

COBIT donosi niz publikacija namijenjenih sudionicima u upravljanju ICT sustavima: za upravu i visoki menadžment, za informacijski i operativni menadžment, te za ICT stručnjake.

Te publikacije su: COBIT 5 Framework, COBIT 5 Implementation i COBIT 5: Enabling Processes.

Metoda je usklađena s preporukama COBIT-a 4.1. i tipično uključuje sljedeće aktivnosti:

Potreban je sveobuhvatan pristup informacijskoj sigurnosti - nije važno radite li prema normi ISO 27001, COBIT-u ili nekom drugom zadanom okviru, sve dok to činite sustavno.

Radni okvir COBIT pomaže pri procesu definiranja informacijskih ciljeva koji moraju biti usklađeni s poslovnim ciljevima.