Jedno od izlaganja sa skupa bilo je posvećeno recepciji filozofije Martina Heideggera u Hrvatskoj u 20. stoljeću.

Taj se sud uglavnom može prihvatiti, pogotovo kad se uzme u obzir da je njemački narod od Alberta Velikoga do Martina Heideggera dao čovječanstvu ponajveće filozofske umove.

U Weimarskoj Njemačkoj 1930 - ih i u od nacista okupiranoj Europi 1940 - ih mnogi intelektualci poput filozofa Martina Heideggera, pravnika i filozofa Carla Schmitta i literarnog teoretičara Paula de Mana zastupali su pronacističke i antisemitske nazore.

Naći ćemo ga u filozofiji Martina Heideggera i u ostvarenjima njemu bliskih pjesnika kao što su Stefan George, Friedrich Hölderlin, Georg Trakl.

@ leoboldek: Naslov: " Praksa rada kao znanstvena povijest " nije ništa neobičnoga za čovjeka koji voli i shvaća djelo najvećeg njemačkog filozofa Martina Heideggera, a prof. Sutlić je bio taj.

Svi moderni mislioci, od Sorena Kierkegaarda do Martina heideggera su zaokupljeni jednim jedinim pitanjem, a to pitanje je pitanje značenja.

Moguće je da je moje iščitavanje riječi Krune Sukića utjecano čitanjem Martina Heideggera i njegovim promišljanjem autentičnosti, ali to je ono što ja trenutno osjećam.

Vodeći računa primarno o sposobnosti osobe da razvije i sačuva osjećaj smisla i svrhe tijekom cijelog života, glavni doprinositelji u ovom području (npr., Irvin Yalom, Rollo May) and Europe (Viktor Frankl, Ludwig Binswanger, Medard Boss, R. D. Laing, Emmy van Deurzen) pokušali su kreirati terapije osjetljive na uobičajene ' životne krize ', koje proizlaze iz temeljne pustoši ljudske samosvijesti, do koje se prije moglo doprijeti samo preko složenih napisa egzistencijalnih filozofa (npr.) Sřrena Kierkegaarda, Jean-Paul Sartrea, Gabriela Marcel, Martina Heideggera, Friedricha Nietzschea).

Od 1924. do 1929. studira filozofiju, teologiju i grčki jezik kod Martina Heideggera i Rudolfa Butmanna u Marburgu, kod Edmunda Husserla u Freiburgu i kod Karla Jaspersa u Heidelbergu.

Antologijski im se rugao Bernhard u romanu " Alte Meister ", gdje je s posebnom strašću letvom po leđima, upravo zbog tog zaguljenog stila, dohvatio njihova šampiona teške kategorije Martina Heideggera, kao kralja mutne, maglovite rečenice posve, kad ju se razgrne, banalnih značenja.

Profesor Pöggeler svojim nas je Zagrebačkim predavanjima podsjetio na veliku tradiciju europskog filozofiranja, na velike probleme što ih je postavljalo minulo stoljeće i tisućljeće, a kroz filtar misaonih pustolovina Martina Heideggera.

Tvrtko Jolić piše o filozofskim institucijama, Tomislav Bracanović o filozofskim časopisima, Zlatko Posavac o hrvatskoj estetici prve polovice 20. stoljeća, Srećko Kovač o modernoj logici, Stipe Kutleša o filozofskim raspravama o znanosti, Josip Oslić o filozofiji religije, Ivan Koprek o odnosu filozofije i teologije, Željko Pavić o neoskolastici, Erna Banić-Pajnić o istraživanju povijesti filozofije, Petar Šegedin o istraživanju antičke filozofije, Mihaela Girardi-Karšulin o istraživanju povijesti hrvatske renesansne filozofije, Branka Brujić o recepciji filozofije Martina Heideggera i Ivan Kordić o hrvatskoj recepciji filozofijske hermeneutike.

Nakon svega ostaje oštroumna opaska njemačkoga filozofa Martina Heideggera: »Nijedna epoha nije manje znala što je čovjek, od naše«.

U taj blok uvodi ogled francuskoga marksističkog filozofa Kostasa Axelosa o »iskustvu svijeta u Martina Heideggera«, koji je na hrvatski preveo Miroslav Tuđman.

Napisavši još davne 1963. knjigu pod naslovom Misaoni put Martina Heideggera, baveći se ne manje Hegelovim djelom, uvaženi je njemački profesor sastavio velik zbornik prigodom Heideggerova osamdesetog rođendana, 1969. godine.

Ako se prisjetimo najvažnijeg filozofa prošlog stoljeća, Martina Heideggera, bitak-k-smrti temeljna je odrednica i navlastitost tu-bitka, dakle čovjeka.

Knjiga Martina Heideggera " Uvođenje u metafiziku " (Einführung in die Metaphysik) nastala je na osnovi predavanja na Sveučilištu u Freiburgu 1935. godine, a objavljena je prvi put 1953. Uvođenje u metafiziku smatra se jednim od najznačajnijih i najutjecajnijih djela u njegovu stvaralaštvu.

Ingmar Bergman u autobiografiji je mrtav-hladan priznao da je kao dječak obožavao Hitlera i naciste, Hitler je fascinirao i Leni Riefenstahl koja je upravo pod njegovim i Goebbelsovim pokroviteljstvom podigla filmski spomenik nacizmu, nadahnjivao je arhitekta Alberta Speera, ali i, po mnogima, najvećeg filozofa 20. stoljeća Martina Heideggera, koji nije bio ni dječak poput Bergmana niti lakoumni umjetnik poput Riefenstahl i Speera, nego zreo čovjek na vrhuncu kreativne moći, a prepoznao je u Führeru genija koji je spojio dvije najveće ideje 20. stoljeća, nacionalizam i socijalizam.

Naime, kao što su davno dokazali Karl Jaspers i drugi kritičari filozofije i pronacističke djelatnosti Martina Heideggera, svaka stilska figura u kojoj se pripadnici neke društvene skupine (rasne, vjerske, etničke, zavičajne, starosne ili rodne) svode na organsko jedinstvo koje simbolizira zlo po definiciji je nacistička.

sorry, nije nina r nego je tina r, drag glas u eteru, od fine gospodične, u sukobu sa starim... -... gospođama, ne? glasujem za snove o šetanju i trčakaranju po ustima jennfier garner, to mi vrijedi milijardu dolara, bog je blagoslovio. to je poput kožice taylor momsen, sa kojom možeš kao i sa dankinjicama - pet dana spavat u zakloništu na alpama ili negdje u škotskoj, a da ti bez pranja petog dana mirše kao i prvog, na runoliste, visibabe i vaniliju. ah, pa to nije samo pitanje genetike. pitanje je to Duha, Stava, Rezona, Volje... ponovnog čitanja Martina Heideggera, Nietzschea, Arnolda Gehlena i Schopenhauera... jer ovdje se previše malodušnih mota pod noge nekim talentima, i previše se hohštaplerskih liliputanaca nateže sa guliverima, pa ni oni ne mogu brzo nešto napraviti za hrvatsku. dakle, kad ostaviš dojma poput diane sawyer ili prodaš svojih ideja i intelektualnih uznosa koliko jennifer, javi se. dat ću ti maserati, lutko. imam ga u ladici doma, čak je željezan, malo bolja izrada, nema baterije, ali baterija je ionako ta tvoja lakomost, to tvoje bubrenje na pomisao o novcu. nikakve, ali nikakve koristi od toga hrvatskoj. žalosno. narode, ti više govori. nitko neće, ako ti nećeš, i građanstvo naše. i basta.

Iako se ocem moderne japanske filozofije smatra Nishio Amane (1829 - 1897), koji je na podlozi europskih filozofijskih tekstova počeo oblikovati adekvatnu japansku filozofijsku terminologiju, kao pravi se filozofijski smjer u europskom smislu te riječi oblikuje tek filozofijska škola iz Kyota, filozofijska škola koja se u svojoj punoj zrelosti oslanja s jedne strane na zen-budizam a s druge na europsku fenomenologiju, odnosno mišljenje ontološke razlike Martina Heideggera.

Autorica romana zapravo preispituje zakone? zike i dovodi ih u odnos s postmodernim teorijama koje posuđuje od dobro joj poznatih Jacquesa Derride, Martina Heideggera i Samuela Butlera.

2003 Kolegij Umjetnost i društvo na postdiplomskom studiju Kultura i društvo Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zadru 1999 - 1996 Nastava predmeta filozofija, logika, sociologija, etika, politika i gospodarstvo na Sportskoj i Gornjogradskoj gimnaziji 1990 - 1986 Kolegiji Teorija umjetnosti Waltera Benjamina, Ontologija umjetnosti Romana Ingardena, Filozofija umjetnosti Martina Heideggera na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu 1995 - 1991 Kolegij Uvod u filozofiju na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Heidegger nije do kraja prevladao građansku filozofiju, ostaje u njezinu okviru, ali je pitanje izgubljenosti čovjeka kroz gubljenje kontakta s bitkom, važno pitanje Martina Heideggera, jer je osvijetlio otuđenost čovjeka od vlastite biti.

Da parafraziram njemačkog filozofa Martina Heideggera po mnogočemu i inače bliskog dalekoistočnim kulturama Azije govori o »bolesti na smrt«.

Kritiku otvara Branimir Bošnjak osvrtima na Brki ć ev prijevod Martina Heideggera (Na putu jezika) u nakladi Altagame i Tuma č enje zime Davora Šalata (Svetost svijeta i u zrnu pustinje), a nastavljaju Tomislav Marijan Bilosni ć recenzijom monografije o Anti Orli ć u Zdenka Tonkovi ć a (Dok postoji križ nema posrnulog č ovjeka) i Zvjezdana Timet prikazom predstava Dolina ruža i Peer Gynt zagreba č kog DK Gavella (Petar i Peer odmaraju).

Samopotvrđivanje njemačkog univerziteta izvorni je naslov čuvenog i višestruko osporavanog nastupnog govora Martina Heideggera prilikom preuzimanja rektorskoga položaja na frajburškome Sveučilištu 1933., neposredno nakon Heideggerova pristupa Hitlerovoj Nacionalsocijalističkoj stranci.

Ivan Kordić iz Zagreba govorio je o slobodi i oslobođenju za toleranciju kroz put k slobodi Martina Heideggera.

Naslov: " Praksa rada kao znanstvena povijest " nije ništa neobičnoga za čovjeka koji voli i shvaća djelo najvećeg njemačkog filozofa Martina Heideggera, a prof. Sutlić je bio taj.

Graham Harman (Američko sveučilište, Kairo) je jedan od rodonačelnika smjera koji se naziva spekulativni realizam, a u svojim radovima posve heterodoksno spaja motive epistemološke teorije sa mišljenjem Martina Heideggera.